Pandemija COVID-19 stvara nove prilike ekstremistima tzv. Islamske države, Al-Kaide i njihovim saveznicima, kao i neonacistima, bjelačkim supremacistima i drugim ekstremističkim grupama, zaključak je posljednjeg dana Virtualne sedmice borbe protiv terorizma koju je organizirao Ured za borbu protiv terorizma pri Ujedinjenim narodima.
Virtualna sedmica borbe protiv terorizma održana je od 6. do 10. jula, a sadržaji su bili usmjereni na temu strateških i praktičnih izazova suzbijanja terorizma u globalnom pandemijskom okruženju.
Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antonio Guterres kazao je da, iako je prerano u potpunosti procijeniti implikacije COVID-a 19 na terorističke aktivnosti, ekstremističke skupine nastoje iskoristiti podjele, lokalne sukobe, neuspjeh u upravljanju i druge probleme za svoje ciljeve.
„Takozvana Islamska država nastavlja s naporima da ponovo ojača u Iraku i Siriji, dok se hiljade stranih terorističkih boraca bore u regiji, pokušavaju se sukobiti drugdje ili se zadržati u privremenom pritvoru, dok članovi njihovih obitelji također ostaju zatvoreni u kampovima“, kazao je Guterres.
Prema riječima šefa UN-a, pandemija je također naglasila ranjivost na nove i nepoznate oblike terorizma, poput zloupotrebe digitalne tehnologije, cyber napada i bioterorizma.
„Poput virusa, i terorizam ne poštuje državne granice. Utječe na sve narode i moguće ga je pobijediti samo kolektivno. Stoga moramo iskoristiti snagu multilateralizma da bismo pronašli praktična rješenja“, ocijenio je Guterres.
Vladimir Voronkov, šef UN-ovog Ureda za borbu protiv terorizma, naglasio je da, iako se broj terorističkih napada i smrtnih slučajeva smanjuje od svog vrhunca tokom uspona „Islamske države“, terorizam i dalje ostaje "glavna prijetnja međunarodnom miru i sigurnosti", kako neke skupine šire svoj doseg u nova područja.
Naveo je da UN provodi više od 300 projekata izgradnje kapaciteta za borbu protiv terorizma u svijetu, uključujući 50 nadgledanih od Ureda, koje koriste 72 zemlje.
"Mislim da možemo reći da Ujedinjeni narodi doprinose naporima mnogih država članica i međunarodnih aktera na učinkovitom rješavanju prijetnji terorizma", izjavio je Voronkov.
Kriza je prilika ekstremistima
Voronkov je kazao da, iako COVID-19 nije promijenio ovaj pozitivni trend, upozorio je da "moramo biti budni jer teroristi koriste inovativne taktike i alate za iskorištavanje ranjivosti i uvjeta koji pogoduju terorizmu, a mnoge od njih je pogoršala pandemija“.
Josep Borrell, predsjednik Europskog parlamenta, rekao je na virtualnom sastanku da je potrebno globalno razumijevanje implikacija pandemije na borbu protiv terorizma u cijelom svijetu.
"Istina je da je kriza, negdje, dovela do smanjenja terorističkih aktivnosti, uglavnom zbog mobilizacije državnih službi sigurnosti", rekao je. "Ali u drugim regijama, terorizam i ljudska patnja koje je uzrokovao i dalje su nesmanjeni."
Naglasio je da EU ostaje posvećena stabilnosti u tim mjestima: zajedno s lokalnim vlastima, akterima zajednice, UN-om i međunarodnom zajednicom, diplomatskim naporima, programima za potporu razvoju i vojnim i civilnim misijama.
„Moramo ostati budni, jer će nove socijalne i političke nedaće izazvane padom gospodarstva pružiti plodno tlo ekstremistima, kako na ulici, tako i online“, kazao je Borrell.
Osuđujuće i oslobađajuće presude za terorizam u EU
Izvršna direktorica Ureda za borbu protiv terorizma Ghada Fathi Waly naglasila je tokom Sedmice borbe protiv terorizma da je sigurno da će „svijet poslije COVID-a 19 biti siromašniji, gdje nejednakosti prijete da će baciti veću sjenu na napore za postizanje održivog razvoja, mira i sigurnosti i ometati zajedničku borbu protiv terorizma“.
„Između 71 i 100 miliona ljudi moglo bi biti gurnuto u krajnje siromaštvo, prema Svjetskoj banci. U prvom mjesecu krize, Međunarodna organizacija za rad procjenjuje da se zarada od gotovo 1,6 milijardi radnika u neformalnoj ekonomiji smanjila za 60 posto. Gotovo 77 posto mladih radnika u svijetu zaposleno je u neformalnom sektoru, koji ne mogu raditi svoj posao na daljinu i nemaju pristup socijalnoj zaštiti.
Lošiji i manje zaštićen svijet je onaj koji je ranjiviji za eksploataciju – organiziranim kriminalnim skupinama, profiterima i korumpiranim teroristima. Budući da se mladi i marginalizirane skupine suočavaju s ograničenim izgledima za posao ili drugim mogućnostima, teroristi će zasigurno pokušati iskoristiti svoje frustracije“, ocijenila je Fathi Waly.
Studija Svjetske banke iz 2019. koja je ispitivala načine vrbovanja i regrutiranja tzv. Islamske države otkrila je nedostatak ekonomskih prilika i nezaposlenost kao ključne pokretače radikalizacije, navela je Fathi Waly.
„Internetska propaganda Al-Kaide i tzv. Islamske države već je virus uklopila u narative usmjerene na novačenje sljedbenika ili poticanje na nasilje“, kazala je.
Poštivanje ljudskih prava temelj borbe protiv terorizma
Zamjenica šefa UN Women Ăsa Regnér vidjela je odgovor na COVID-19 kao „priliku za resetiranje borbe protiv terorizma i sprječavanja nasilnih intervencija ekstremizma prepoznavanjem i vrednovanjem uloge koju žene igraju na lokalnoj razini tokom krize i hitnih slučajeva te poboljšanjem inkluzivnosti žena u postupcima odlučivanja o planovima za slučaj nužde“.
Jedan od webinara tokom Sedmice borbe protiv terorizma bavio se i rodnim pristupom, s posebnim akcentom na pitanja prevencije i borbe protiv ekstremizma kroz rodnu perspektivu.
Šef UN-a istaknuo je da su među najvažnijim područjima borbe protiv terorizma u vrijeme pandemije i uopće, svakako rodno osjetljivi pristup i inovativni odgovori koji prepoznaju da nasilna mizoginija leži u središtu djelovanja mnogih skupina.
"Potpuno poštivanje međunarodnog humanitarnog, ljudskih prava i izbjegličkog zakona je neophodno", rekao je generalni sekretar i dodao, "borba protiv terorizma mora podržavati ove vrijednosti ili ona nikada neće uspjeti“, kazao je Guterres, naglašavajući još i važnost jačanja razmjene informacijate da će „pomoć u izgradnji kapaciteta za države članice ostati važan stup“ UN-ove borbe protiv terorizma.
U središtu webinara tokom Sedmice borbe protiv terorizma jeste i pitanje repatrijacije državljana brojnih zemalja iz Sirije i Iraka, koji su ranije živjeli na teritoriji tzv. Islamske države.
Vjeruje se da je više od 43.000 pojedinaca iz oko 100 zemalja otputovalo u Siriju i Irak kako bi se pridružili „Islamskoj državi“ i drugim skupinama. Nakon gubitka teritorija, otprilike 11.000 pojedinaca, uglavnom žena i djece, smješteno je u neuvjetnim kampovima u Siriji i Iraku.
Ujedinjeni narodi su i tokom konferencije naglasili da potiču države članice da vrate svoje državljane u skladu s međunarodnim pravom.
„Moramo hitno poduzeti korake za rješavanje neriješenih pitanja poput situacije stranih boraca terorista i žena i djece zatočenih u kampovima u Siriji i Iraku“, kazao je Voronkov, šef UN-ovog Ureda za borbu protiv terorizma.
Cyber „mogućnosti“?
Ambasador Tunisa u UN-u Kais Kabtani, koji predsjedava Komitetom za borbu protiv terorizma pri UN-ovom Vijeću sigurnosti, rekao je da je u nedavnom izvješću o COVID-u 19 opisano kako pandemija može imati privremeno ograničeno djelovanje terorističkih skupina zbog zastoja i ograničenja putovanja – ali i kako skupine, uključujući tzv. Islamsku državu iskorištavaju pojačanu društvenu izolaciju i internetsku upotrebu „za širenje svoje propagande putem virtualnih platformi“.
S globalnom pažnjom koja je usredotočena na rješavanje pandemije, rekao je Kabtani, terorističke skupine također žele kapitalizirati "podrivanjem državne vlasti i pokretanjem novih napada".
U izvještaju koji je ovaj komitet predstavio tokom konferencije navedeno je da svjetska populacija, uključujući više od milijardu učenika, provodi više vremena na internetu kao rezultat COVID-a 19.
Zabilježen je porast govora mržnje i zločina usmjerenih na manjine i zlostavljanje određenih grupa, često potaknutim teorijama zavjere koje se šire internetom.
Izvještaj UN-a pokazao je da je posljednjih mjeseci primjetan značajan porast cyber kriminala.
Upotreba interneta porasla je između 40 i 80 posto, a zabilježeno je povećanje pokušaja phishinga ili prevara za 350 posto.
„Jedna posebno zabrinjavajuća ilustracija kibernetičkog kriminala u vrijeme COVID-a 19 bio je snažan napredak u digitalnim napadima na globalne bolničke sisteme. Zdravstvene ustanove u nekoliko zemalja, uključujući Francusku, Sjedinjene Države i Španjolsku, bile su meta cyber napada, dok je Svjetska zdravstvena organizacija također zabilježila vrlo velik porast broja cyber napada“, kazao je Fabrizio Hochschild Drummond iz UN-a.
"Zabilježen je i niz novih ili postojećih teorija zavjere, posebno od krajnje desnice, uključujući povezivanje 5G tehnologije sa širenjem virusa", rekli su iz UN-a.
S obzirom na to da bi, kako je navedeno tokom konferencije, pandemija mogla dodatno ograničiti kretanje ekstremista i pripadnika militantnih grupa, poremetiti njihove opskrbne lance ili otežati nabavku hrane, lijekova, novca i oružja, ekstremisti i militanti bi mogli tražiti još „privlačnije ciljeve ili koristiti nove tehnike“, poput napada na porodilište u Afganistanu u maju 2020.
Poput terorizma, pandemija COVID-19 globalni je fenomen, navedeno je tokom konferencije UN-a, te je zajedničko djelovanje na jedinstven i kolektivan način, na temelju znanstvenih činjenica i zasnovano na dokazima politika koje su u potpunosti u skladu s ljudskim pravima, jedini način borbe protiv terorizma u vrijeme pandemije.
Očekivalo se da će Druga sedmica borbe protiv terorizma pri Ujedinjenim narodima biti održan od 29. juna do 3. jula 2020. u sjedištu UN-a, u New Yorku, te je na konferenciji trebao biti predstavljen Sedmi dvogodišnji pregled Globalne antiterorističke strategije Ujedinjenih naroda, planiran je i prvi svjetski kongres žrtava terorizma Ujedinjenih naroda, kao i druga konferencija visokih rukovoditelja protuterorističkih agencija država članica Ujedinjenih naroda.
Zbog krize COVID-a 19 i nakon odluke Generalne skupštine o odgodi preispitivanja Globalne strategije borbe protiv terorizma Ujedinjenih naroda na njezino 75. zasjedanje, Sedmica borbe protiv terorizma održana je virtualno, kroz devet webinara i interaktivnih rasprava.
