"Tokom ove krize bez presedana vlade širom Evrope pojačavaju svoje napore u borbi protiv globalnog širenja korona virusa donoseći različite mjere kako bi podržale javne zdravstvene sisteme, zaštitile ekonomiju i osigurale javni red i sigurnost. Značajan broj ovih mjera imaju veliki uticaj na ozbiljni i organizovani kriminal", navodi se u novom izvještaju EUROPOLA-a o krinimalnim aktivnostima za vrijeme pandemije korona virusa.
"Kriminalci su se brzo organizovali kako bi pronašli mogućnosti za iskorištavanje krize prilagođavajući svoje režime rada", navodi se u izvještaju.
Podvlače i koji su to faktori koji potiču promjene u kriminalu i terorizmu.
- Velika potražnja za određenom robom, zaštitnim sredstvima i farmaceutskim proizvodima;
- Smanjena mobilnost i protok ljudi unutar EU i smanjen ulazak ljudi u EU;
- Građani ostaju kod kuće i sve više rade na daljinu, oslanjajući se na digitalna rješenja;
- Ograničenja u javnom životu učinit će neke kriminalne aktivnosti manje vidljivim i premjestiti ih u kućno ili interno okruženje;
- Povećana anksioznost i strah koji mogu ljude učiniti pogodnim za eksploataciju;
- Smanjena ponuda određene ilegalne robe u EU.
"Dok se mnogi trude u borbi protiv ove krize i pomažu žrtvama, postoje i kriminalci koji su brzo iskoristili krizu za svoje djelovanje. To je neprihvatljivo. Takve kriminalne aktivnosti za vrijeme javne zdravstvene krize posebno su prijeteće i mogu predstavljati stvarne rizike po ljudske živote. Zato je više nego ikad važno pojačati borbu protiv kriminala", rekla je izvršna direktorica EUROPOL-a Catherine De Boll na predstavljanju izvještaja.
Cyberkriminal
"Broj cyber napada na organizacije i pojedince je značajan i očekuje se da će se povećati. Zločinci su krizu COVID-19 koristili za provođenje napada socijalnog inženjeringa vezanih za pandemiju kako bi distribuisali razne pakete štetnih softvera".
Ističu i da će kriminalci vjerovatno pokušati da iskoriste sve veći broj vektorskih napada, jer veći broj poslodavaca pokreće rad na daljinu i omogućava povezivanje sa sistemima svojih organizacija.
Kao primjer navode da je Češka prijavila cyber napad na Univerzitetsku bolnicu u Brnu, što je prisililo bolnicu da zatvori cijelu IT mrežu, odgodi hitne operacije i preusmjeri nove akutne pacijente u obližnju bolnicu.
Prevare
Prevaranti su vrlo brzo prilagodili poznate šeme prevara kako bi iskoristili strepnje i strahove žrtava tokom krize. To uključuje razne vrste prilagođenih verzija telefonskih prevara, prevara vezanih za isporuku i slično. U izvještaju se navodi kako očekuju porast broja ovakvih prevara.
Za primjer su uzeli uplatu od 6,6 miliona eura kompaniji u Singapuru u svrhu kupovine alkoholnih gelova i maski. Roba nikada nije primljena, a sam EUROPOL podržava istragu.
Falsifikovanje
Prodaja falsifikovanih zdravstvenih i sanitarnih proizvoda kao i ličnih zaštitnih sredstava i lažnih farmaceutskih proizvoda višestruko se povećala od izbijanja krize. Ističe se da su organi za provođenje zakona širom svijeta između 3. i 10. marta zaplijenili preko 34.000 lažnih hirurških maski u sklopu operacije PANGEA koju podržava EUROPOL.
Pljačke
Kriminalci su prilagodili i način krađa da bi iskoristili trenutnu situaciju. To uključuje i dobro poznate prevare lažnog predstavljanja, u kojima glume da su predstavnici vlasti. Očekuje se da će komercijalni prostori i medicinske ustanove biti sve više meta organizovanih provala.
"Više država članica EU prijavile su sličan način rada u kome se počinitelji predstave kao medicinsko osoblje koje donosi informativni materijal ili higijenske proizvode ili vrše testiranje na korona virus i tako ulaze u domove građana", zaključuje se u izvještaju.
Facebook Forum