Bolji život koji se mjeri sunčanim danima, morem podno planina i mediteranskom svakodnevicom bez žurbe, razlozi su Ruskinje Karine Monahove da kupi nekretninu u Crnoj Gori i da se sa porodicom preseli iz Moskve u Bar.
“Prvu godinu smo tu živjeli kao turisti, a onda smo kupili stan. Kupovina nekretnine je ovdje veoma jednostavna i brza u poređenju sa onom u Rusiji, nismo imali nikakvih problema, kao ni sa dobijanjem papira za boravak”, priča Karina za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Monahovi su jedna od ruskih porodica koje u Crnoj Gori žele naći novi dom.
Samo prošle godine, državljani Rusije su kupili nekretnine za oko 39 miliona eura i po tome su na vrhu liste stranaca koji su za tu namjenu lani potrošili ukupno oko 178 miliona eura, podaci su koje je RSE saopštila Centralna banka Crne Gore (CBCG) .
Ruse na toj listi slijede državljani Srbije (24,6 miliona) i Turske (12,7 miliona).
Čiji državljani najviše kupuju nekretnine u Crnoj Gori?
Zašto je Crna Gora primamljiva za ruske državljane?
No, za razliku od većine njih koji najčešće kupuju nekretnine kao investiciju i isplaćuju je kroz rentu i turističko iznajmljivanje, mnogi Rusi sada kupuju nekretnine s namjerom da se presele u Crnu Goru, kaže za RSE Tomislav Ranković iz agencije Kamin nekretnine.
“Nađe se i poneki investitor, ali su to sada mahom ljudi koji su riješili da žive u Crnoj Gori”, kaže Ranković, ali i dodaje da je njihov broj poslednjih godina opao i približio se broju kupaca iz regiona.
To što su Rusi i dalje najbrojniji, Ranković objašnjava uporednim cijenama na Crnogorskom primorju i Moskvi, gdje postoji više “prstenova” nekretnina, od onih u strogom centru grada koji koštaju najmanje 10.000 eura po kvadratu, pa do periferije gdje se prodaje za par hiljada eura.
Zato neki nalaze računicu da u Moskvi daju stan u najam za par hiljada eura mjesečno, a u Crnoj Gori iznajme sličan za 500. Od ostatka novca mogu pristojno da žive, objašnjava Ranković.
Pad u odnosu na prošlu deceniju
Iako su Rusi najbrojniji kupci, manje ih je nego u vrijeme buma tržišta nekretnina sredinom prošle decenije, iskustvo je i Ivana Dašića iz agencije Montenegro Prospects. Kaže da se taj broj postepeno smanjivao od 2014 i drastičnog pada rublje u odnosu na euro i dolar. Danas je, dodaje, broj ruskih kupac sličan broju klijenta te agencije sa prostora bivše Jugoslavije.
Analize agencije Montenegro Prospects pokazuju da je prosječan ruski kupac nekretnina u Crnoj Gori osoba između 27 i 45 godina, često posjeduje vlastitu firmu, a samo manji dio je zainteresovan za najskuplje lokcije.
“Prema našem iskustvu, broj ruskih kupaca koje interesuju eksluzivne nekretnine, one milionske, je oko pet posto na godišnjem nivou, i taj procenat je suviše mali da bi se na njemu moglo bazirati poslovanje” dodaje Dašić.
Interes za ekskluzivno
No, i u Porto Montenegru, ekskluzivnom nautičkom dijelu Tivta u Boki Kotorskoj, Rusi su najbrojniji kupci nekretnina među onima koji su, sa svih strana svijeta, odlučili da tu provode ljeto.
Riječ je o 320 apartmana uz savremenu marinu, čija je prosječna cijena kvadrata oko 5,000 eura. Studio apartman u Porto Montenegru košta oko 140,000 eura, dok luksuzni stanovi dostižu cijenu od nekoliko miliona.
“Rusi su od samog početka imali primat među kupcima, a imaju ga i dalje, iako je bilo sa određenih adresa špekulacija da će se njihovo zanimanje za nekretnine smanjiti ulaskom Crne Gore u NATO”, kaže PR Porto Montenegra Danilo Kalezić, i dodaje da Ruse na listi najbrojnijih kupaca slijede državljani Srbije, Velike Britanije, Crne Gore, pa Ukrajine.
Podatak koliko je ruskih državljana sa privremenim ili stalnim boravkom u Crnoj Gori, do objave ovog teksta nismo uspjeli da dobijemo iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Crne Gore. Prema nezvaničnim procjenama, ta brojka je samo za Budvu nekoliko hiljada.
Nekretnine i pandemija
Ono što će presudno uticati ove godine na ukupno tržište nekretnina, pa i interesovanje ruskih kupaca, je pandemija COVID-19, procjenjuje Ivan Dašić iz agencije Montenegro Prospects. Ruski klijenti sada ne mogu putovati u Crnu Goru, a otvaranje granica ostaje do daljeg neizvjesno i zavisiće od širenja korona virusa u obije zemlje.
Kao drugi faktor Dašić navodi onaj ekonomski, jer od odnosa ruske rublje prema euru i dolaru zavisi kupovna moć Rusa, a za sada nema ekonomskih pokazatelja da će se uskoro taj odnos mijenjati u korist rublje.
“Ostaje politika kao treći faktor, ali je on, po našem iskustvu, limitiranog značaja. Na većinu naših klijenata koji razmatraju Crnu Goru kao destinaciju za kupovinu nekretnine, politički tokovi ne utiču, i mislim da će tako i ostati, osim ako se nešto kardinalnije ne “zakuva”, zaključuje Dašić.
Prema podacima Uprave za statistiku (MONSTAT), prosječna tržišna cijena kvadratnog metra novogradnje u Crnoj Gori lani je bila oko 1.200 eura.
Najskuplji kvadrat se plaćao na primorju, prosječno oko 1.400 eura, u glavnom gradu Podgorici je koštao nešto preko hiljadu eura, dok je u središnjem i sjevernom regionu zemlje iznosio oko 700 eura.
