Stranka demokratske akcije (SDA) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH postigli su u srijedu (17. juna) dogovor koji će omogućiti održavanje lokalnih izbora u tom gradu nakon 12 godina.
Politički dogovor potpisali su lideri te dvije stranke, Bakir Izetbegović i Dragan Čović.
Oni su dogovorili provedbu presude Ustavnog suda, zbog kojeg se izbori u Mostaru nisu održali od 2008. godine. Dogovorene su i izmjene statuta Grada Mostara, koje bi se trebale usvojiti na prvoj konstituirajućoj sjednici nakon izbora novog Gradskog vijeća.
"Prvi je sporazum za Grad Mostar koji predviđa da se izbori u Mostaru održe 15. novembra, a drugi se tiče izmjena Izbornog zakona BIH", kazao je Čović u izjavi novinarima nakon sastanka u Mostaru.
Čović je pojasnio da je dogovoreno da u naredna tri mjeseca stranke razgovaraju kako bi se u narednih šest mjeseci došlo do rješenja oko Izbornog zakona BiH.
Izetbegović je kazao kako je "dogovor da se oko Statuta Grada Mostara rukovodi zajedno, jer očigledno nema povjerenja".
"Kada je riječ o izmjenama Izbornog zakona, pokušaćemo izbalansirati etnički i građanski princip na kojima počiva Dejtonski sporazum, a to znači da se trebaju ukloniti sve vrste diskriminacije koje se odnose na narode i građane i provedu sve odluke Evropskog suda za ljudska prava", kazao je Izetbegović.
Mostarski izbori jedan od prioriteta EU
Potpisivanju sporazuma prisustvovali su visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, američki ambasador Eric Nelson, britanski ambasador u BiH Matthew Field i šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler.
Sattler je poručio da je Grad Mostar predugo čekao na izbore, te da je održavanje lokalnih izbora jedan od prioriteta Evropske unije.
"EU sa svoje strane pozdravlja opredjeljenje dvije stranke da nastave raditi na preostalim pitanjima, koji uključuju eliminisanje diskriminacije u Ustavu BIH, a koji će omogućiti svima da budu birani i da biraju", poručio je Sattler.
Reakcije EU i SAD
Dogovor su pozdravili evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelyi i Josep Borell, visoki predstavnik Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
“Pozdravljamo današnji politički dogovor o izbornom zakonu u Mostaru između političkih lidera koji će napokon postaviti put za građane Mostara da iskoriste svoje pravo na glasanje na lokalnim izborima nakon 12 godina”, stoji u zajedničkoj izjavi šefa evroske diplomatije Josepa Borella i evropskog komesara za proširenje Olivera Varhelyija.
Dodaju da se unaprijed raduju brzom usvajanju izmjena, ali i pozivaju vladajuće strukture da osiguraju sve neophodne uslove za održavanje lokalnih izbora, uključujući usvajanje budžeta.
Prethodno je Varhelyi na Twitteru objavio da je politčki dogovor o mostarskom izbornom zakonu “važan korak”.
Varhelji je podsetio da je održavanje izbora u Mostaru jedan od 14 ključnih prioriteta iz mišljenja Evropske komisije o spremnosti Bosne i Hercegovine da dobije status kandidata u EU.
Ambasada SAD u BiH je takođe pozdravila dogovor o izborima u Mostaru.
Prvi put na izborima u svom gradu
Dvadesetdvogodišnji Mostarac Amar Peco koji do sada nikada nije mogao glasati na lokalnim izborima, konačno će imati tu priliku, nakon što je potpisan ovaj dogovor.
"Moram reći da to dosta znači za mene, kao i za mnoge mlade u ovom gradu, jer ovi lokalni izbori imaju dosta utjecaja i dosta znače za nas mlade. S obzirom da nismo nikad imali pravo da glasamo, to će nam biti, takoreći, čast, jer, možda mi možemo doprinijeti na neki način nekoj promjeni u ovom društvu, koja je prijeko potrebna", kaže mladi Mostarac Amar Peco za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Mostarka Tatjana ima 31 godinu. Pravo da izađe na lokalne izbore, prvi put je imala 2008.godine, ali ga nije mogla iskoristiti, jer u Mostaru izbori za Gradsko vijeće od te godine do danas nisu održani.
"S obzirom da smo demokratsko društvo, smatram da treba da mogu da izažem na izbore i glasam. Smatram da sam 'zakinuta' sve ove godine, jer nisam imala mogućnost da glasam", kaže Tatjana za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Sporna izborna pravila
Lokalni izbori u Mostaru su posljednji put održani 2008. godine. Od tada do danas stranke na vlasti u tom gradu - SDA i HDZ BiH - nisu se mogle dogovoriti oko novih izbornih pravila, a nakon što je Ustavni sud BiH 2010. godine poništio posebna izborna pravila koje je nametnuo Ured visokog predstavnika (OHR) 2004. godine.
Ustavni sud je odluku donio nakon apelacije hrvatskih stranaka, koje su argumentirale da jedan bošnjački glas u Mostaru vrijedi više nego hrvatski, s obzirom na činjenicu da šest nametnutih izbornih jedinica daje jednak broj vijećnika u Gradsko vijeće, uprkos tome što imaju različit broj glasača.
U međuvremenu, Centralna izborna komisija (CIK) odložila je lokalne izbore u Bosni i Hercegovini sa 4. oktobra za 15. novembar ove godine, jer novac za održavanje izbora nije osiguran.
Izbori za izbor vijećnika u Vijeću Grada Mostara nisu raspisani, prema odluci CIK-a, a biće raspisani, kako je najavljeno u ovoj instituciji, "po sticanju neophodnih uslova za raspisivanje i održavanje izbora".
Mladi o izborima i mijenjanju stvari
Dvadesetšestogodišnji Mostarac Edo kaže kako bi mladi izlaskom na lokalne izbore mogli promijeniti dosta stvari, kao što je, kako navodi, infrastruktura u gradu.
"Budimo realni, nemamo 300 metara dobre ceste u gradu. Sve je šaht, rupa do rupe i tako to", kaže Edin za RSE i dodaje da je za njega mogućnost da glasa na lokalnim izborima u Mostaru nešto sasvim novo.
"Nisam nekako euforičan ni ništa tako, nego jednostavno čovjek, kako nikada nije glasao na lokalnim izborima, tako da ne zna šta ga čeka i kako to sada izgleda. Ali, iskreno, jedva čekam tu priliku da mogu da moj glas znači nešto; koliko god on bio mali, znači sigurno nešto", istakao je.
Vedran Raguž ima 23 godine. Za njega, kako kaže, dobar je osjećaj da će on moći birati nekoga sa listi na izborima. Smatra da bi trebalo biti više projekata za mlade, poput strategije i povećanja budžeta za projekte mladih.
"Možda bih imao priliku birati osobe koje će mene predstavljati i kojima bih se mogao obratiti za sve probleme i nedostatke ovoga grada. Čudan je osjećaj, s obzirom da gledate kako svi gradovi u okolici i općine imaju svoje izbore i stalno vas ispuštaju iz svih tih, ne mogu reći dogovora, već dešavanja. Iznenađujuće čudno, neugodno, ne znam kako bih vam to opisao. Tim riječima moglo bi se izraziti", rekao je Raguž.
Glasati na lokalnim izborima za dvadesettrogodišnjeg Emira je dobar znak, jer, kako ističe, pojedinac donosi neku odluku 'u svoje ime, na svom prostoru, u svom gradu, u svom mjestu'.
"Nadam se da ću ja kao jedan pojedinac moći barem jednim dijelom, koliko-toliko, uticati na rješenje situacije u Mostaru i na rješenje dugogodišnjeg problema", naglašava Emir.
Krajem jula ističe rok za izmjenu Izbornog zakona
Mostarka Irma Baralija tužila je Bosnu i Hercegovinu zbog toga što u Mostaru nema izbora od 2008. godine.
Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu je, na osnovu tužbe, 29. oktobra 2019. godine, presudio u njenu korist i naložio Parlamentu Bosne i Hercegovine da izmijeni Izborni zakon, najkasnije u roku od šest mjeseci od kada presuda postane konačna (pravosnažna), kako bi se omogućilo održavanje lokalnih izbora u Mostaru. Taj rok ističe 29. jula u ponoć.
Pregovori između SDA i HDZ o pitanju izbora u Mostaru, traju godinama. HDZ BiH se zalaže za pravilo "jedan čovjek-jedan glas", te traži da Mostar bude uređen kao i sve ostale jedinice lokalne samouprave u BiH.
S druge strane, SDA zahtijeva da se ispoštuje Ustav Federacije BiH, prema kojem Grad, kao organizaciona jedinica, može postojati samo ako je uređen u više općina, koje su ujedno i izborne jedinice.
U tom smislu, tridesetšestogodišnji nezaposleni Mostarac Đenan Jelin, smatra da dogovor političkih lidera vodi ka konačnoj uspostavi Gradskog vijeća, jer je Mostar bez Gradskog vijeća, kako kaže, nefunkcionalan grad.
"Nema ulaganja, nema strategije, nema planova u Mostaru, nema ništa. Znači, ono što ja očekujem od izbora, definitivno, je ponovna uspostava Gradskog vijeća, jer to je ono definitivno što Mostaru treba. I na kraju krajeva Gradsko vijeće predstavlja građane u Mostaru, koji su sada bez ikakvog glasa, ništa se ne pitaju", kaže Jelin za RSE.
Gradsko vijeće Mostara je prestalo sa radom krajem 2012. godine, nakon što je istekao mandat posljednjem izabranom sazivu na lokalnim izborima 2008. godine.
Jedina vlast je gradonačelnik Mostara, Ljubo Bešlić (HDZ BiH), koji se nalazi u tehničkom mandatu. Već godinama, budžet Grada Mostara, po odobrenju Parlamenta Federacije BiH, donosi Ured gradonačelnika Mostara, uz supotpis načelnika za finansije iz reda Bošnjaka.
Facebook Forum