Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine donijela je odluku o raspisivanju lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini u nedjelju, 4. oktobra 2020.
Izbori za izbor vijećnika u Vijeću Grada Mostara, međutim, nisu raspisani, prema odluci CIK-a, biće raspisani "po sticanju neophodnih uslova za raspisivanje i održavanje izbora".
Kako je za Radio Slobodna Evropa izjavio šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini Johann Sattler, od svih 14 prioriteta koje Brisel traži od vlasti BiH da ispune, kako bi se razmatrao kandidatski status, "na prvom su mjestu demokratski izbori i standardi, te izbori u Mostaru koji se nisu održali već 12 godina".
"To je veoma visoko na našoj agendi i neće otpasti zbog krize i COVID-19. Stalno podsjećam ključne političke igrače da nađu odgovor na ova jako važna pitanja. Veoma važno pitanje je da se građanima Mostara dozvoli da glasaju poslije tako dugo vremena. Postoji i odluka Evropskog suda za ljudska prava, donesena u oktobru prošle godine, takozvani "Baralija" slučaj, koji jasno stavlja odgovornost na političko vodstvo", naveo je Sattler.
Izbori u Mostaru su posljednji put održani u oktobru 2008. godine. U međuvremenu, Evropski sud za ljudska prava u Strasbourgu je, na osnovu tužbe Mostarke Irme Baralije u oktobru prošle godine presudio u njenu korist i naložio Parlamentu BiH da izmijeni Izborni zakon, najkasnije u roku od šest mjeseci od kada presuda postane pravosnažna, kako bi se omogućilo održavanje lokalnih izbora u Mostaru. Taj rok ističe 29. jula ove godine u ponoć.
Sporno oko izbora
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 2010. godine poništio posebna izborna pravila za Mostar, koje je 2004. godine proglasio tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Paddy Ashdown.
Odluka Ustavnog suda donesena je nakon apelacije hrvatskih stranaka, koje su tvrdile da po Ashdownovim pravilima jedan bošnjački glas u Mostaru vrijedi više nego hrvatski glas, zbog organizacije grada na, po tri većinske hrvatske i bošnjačke općine, koje su davale jednak broj vijećnika za Gradsko vijeće, iako hrvatske općine-izborne jedinice imaju veći broj glasača.
Tokom više pregovora Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ) i Stranke demokratske akcije (SDA) koje su godinama na vlasti u Mostaru, nije postignuta saglasnost o novim izbornim pravilima za Mostar.
Nema sredstava
Iako je CIK donio odluku o raspisivanju izbora, novca za provedbu izbora zasad nema, budući da budžet Bosne i Hercegovine, iz kojeg se izdvaja novac za izbore, za ovu godinu nije usvojen i na snazi je odluka o privremenom finansiranju.
Centralna izborna komisija BiH je navela da će uputstva o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za lokalne izbore 2020. godine biti donesena nakon što se osiguraju sredstva za provedbu izbora.
Predsjednica CIK-a Vanja Bjelica Prutina pozvala je institucije BiH da obezbijede novac za održavanje lokalnih izbora u BiH, koji su raspisani za 4.oktobar.
Izbori će koštati, kako je rekla, devet miliona maraka (4,5 miliona eura), od čega 4,2 miliona maraka (2,1 milion eura) treba da se obezbijedi iz državnog budžeta, a ostatak obezbjeđuju opštine i gradovi.
Iz CIK-a je rečeno da se već kasni sa raspisivanjem javnih nabavki i tendera i pozvali su na što skoro usvajanje budžeta u Vijeću ministara BiH, kako bi izbori mogli biti provedeni.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je na vanrednoj sjednici 24. marta u Sarajevu usvojilo Nacrt budžeta Bosne i Hercegovine za 2020. bez saglasnosti predstavnika iz Republike Spske (RS), koji nisu glasali zbog, kako su kazali, trenutne situacije oko pandemije COVID-19.
Centralna izborna komisija ranije je zatražila od Parlamenta BiH da dopune Izborni zakon i stvore zakonsku mogućnost eventualnog odlaganja lokalnih izbora u BiH, te da se uvede pojam vanrednih okolnosti koje podrazumijevaju vanrednu situaciju, te stanje prirodne nepogode i druge nesreće, kakvo je u BiH proglašeno zbog pandemije COVID-19.
Članica CIK-a Irena Hadžiabdić je kazala da je ranija inicijativa za odgađanje lokalnih izbora pokrenuta u vrijeme zabrane kretanja zbog epidemije korona virusa, ali da je situacija sada znatno relaksiranija, tako da se izbori mogu organizovati.
Lokalni izbori održavaju se svake četiri godine u Bosni i Hercegovini, posebno od opštih izbora. Građani BiH biraju predstavnike u lokalnim zajednicama.
Za 64 općinska vijeća u Federaciji BiH, 56 Skupština opština u Republici Srpskoj (RS), 120 načelnika opština u Bosni i Hercegovini, 14 gradskih vijeća u FBiH, 7 Skupština gradova u RS, 22 gradonačelnika u Bosni i Hercegovini i Skupštinu Brčko distrikta.
Centralna izborna komisija je na svojoj sjednici također donijela i odluku o zaključivanju biračkog spiska po kome pravo glasa ima 3.374. 364 bosanskohercegovačka državljanina.
