Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen obećala je, predstavljajući Političke smjernice, uvođenje pravnog instrumenta kojim će se osigurati da svi radnici u Europskoj uniji (EU) budu zaštićeni pravednom minimalnom plaćom, koja će omogućiti dostojan život bez obzira na to koji posao rade.
“Pravične minimalne plaće”
Komisija je 14. januara 2020. pokrenula prvo savjetovanje socijalnih partnera o tome kako osigurati pravične minimalne plaće za sve radnike.
Savjetovanje u prvoj fazi završilo je 25. februara i Komisija je dobila 23 odgovora od europskih socijalnih partnera koji predstavljaju sindikate i organizacije poslodavaca na razini EU-a.
EU navodi kako je posebno pogođen pandemijom COVID-a 19, što ima negativne učinke na gospodarstvo, poslovanje i prihode radnika i njihovih obitelji.
“Dok se EU priprema za oporavak od ove krize bez presedana, ciljevi promicanja društveno pravednih prijelaza prema klimatsko neutralnim i digitalnim gospodarstvima važniji su nego ikad prije”, ističe Europska komisija.
Naime, plan je revidiran u svjetlu odgovora socijalnih partnera dobivenih tijekom savjetovanja u prvoj fazi, kao i zbivanja u vezi s krizom izazvanom pandemijom COVID-a 19. Zaključeno je da postoji potreba za djelovanjem EU-a i sad započinje druga faza savjetovanja sa socijalnim partnerima.
“Dok radimo na inkluzivnom oporavku od koronavirusne krize, želimo osigurati da svi radnici u EU budu zaštićeni pravednom minimalnom plaćom, omogućavajući im da zarade za dostojan život, gdje god radili. Socijalni partneri igraju ključnu ulogu u pregovaranju o plaćama na nacionalnoj i lokalnoj razini i trebalo bi ih uključiti u određivanje minimalne plaće kako u zemljama koje se oslanjaju isključivo na kolektivno dogovorene plaće, tako i u onima sa zakonski propisanom minimalnom plaćom”, kazao je izvršni potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo u interesu građana, saopćila je Europska komisija.
Ono što je od početka poznato je da neće postojati jedinstvena minimalna plaća za cijeli EU već se svaki potencijalni prijedlog odražavati nacionalne tradicije, bilo da se radi o kolektivnim ugovorima ili zakonskim odredbama.
Navedeno je da neke zemlje već imaju izvrsne sustave, a Europska komisija želi osigurati da su svi sustavi adekvatni, da imaju dovoljno pokrića, da uključuju temeljito savjetovanje sa socijalnim partnerima i da imaju prikladan mehanizam za ažuriranje.
“Jedan od šest radnika u EU je klasificiran kao zaposlenik s niskom plaćom, a većina su žene. Ti su radnici održavali naša društva i gospodarstva na životu kad su svi ostali morali prestati s radom. No, paradoksalno je da će baš njih kriza najteže pogoditi. Rad na inicijativi o minimalnim plaćama u EU-u važan je element naše strategije oporavka. Svi zaslužuju dostojan životni standard”, kazao je Nicolas Schmit, povjerenik Europske unije za rad i socijalna pitanja, saopćila je Europska komisija.
U nacrtu dokumenta koji će se razmatrati u drugoj fazi konzultacija, navodi se da je “'tipična' osoba koja prima minimalnu plaću starija od 25 godina, žena, srednje obrazovana koja živi u kućanstvu koje uključuje najmanje dvije odrasle osobe”.
“Konkretno, gotovo 60 posto primatelja minimalne plaće su žene. Iako mladi radnici imaju veću vjerojatnost da zarade minimalnu plaću od ostalih dobnih skupina, oni ne predstavljaju većinu, jer mladi radnici predstavljaju relativno mali udio radnika. Slično tome, niskokvalificirani radnici i samohrani roditelji imaju veću vjerojatnost da će biti minimalno plaćeni od ostalih skupina, ali njihov udio u ukupnoj radnoj snazi je relativno mali, što ih čini manjinom među onima koji minimalno zarađuju.
Radnici u manjim tvrtkama imaju veću vjerojatnost da primaju minimalnu plaću, pa otprilike tri od četiri osobe koje primaju minimalnu plaću rade u tvrtki s manje od 50 zaposlenih. Većina ih radi u sektoru usluga, dok je udio u industriji oko jedan od šest radnika. Radnici u manje naseljenim područjima imaju veće izglede da primaju minimalne plaće”, navodi, između ostalog, Europska komisija.
Kriza izazvana COVID-om 19
Između ostalog, navodi se da se bez djelovanja politike, očekuje da se ti trendovi nastave u godinama koje dolaze, a neki bi se mogli pogoršati zbog snažnog utjecaja krize izazvane pandemijom COVID-a 19 na ranjive skupine, kako u pogledu poslova, tako i prihoda.
“Nadalje, rizik od siromaštva na poslu u tim skupinama mogao bi se pogoršati nakon krize COVID-a 19. Nestandardni i nesigurni posao mogli bi se povećati jer tvrtkama može biti potrebna dodatna fleksibilnost za prilagodbu radne snage i smanjenje troškova. Kriza COVID-a 19 posebno je pogodila sektore s većim udjelom radnika s niskim plaćama, poput trgovine na malo i turizma. U tom kontekstu, bez obzira na ulogu sustava poreza i naknada ili politike obrazovanja i osposobljavanja, uloga minimalne plaće za zaštitu niskih plaća je velika”, navodi Europska komisija.
Uz to, navodi se kako postoji rizik da se adekvatnost minimalne plaće može pogoršati u nekim državama članicama nakon krize izazvane COVID-om 19. Mogle bi se povećati i nejednakosti u plaćama jer visokokvalificirani radnici mogu biti manje pogođeni gubitkom posla ili prihoda od onih srednje i niskokvalificiranih. Štoviše, porast nezaposlenosti vjerojatno će izvršiti pritisak na plaće, uključujući minimalne plaće, što bi negativno utjecalo na sposobnost radnika da osiguraju dostojan život.
Minimalne plaće u EU i Zapadnom Balkanu
Prema podacima Statističke agencije Europske unije (EUROSTAT) iz februara 2020. godine, najveća minimalna plaća isplaćuje se u Luksemburgu i iznosi 2.142 eura. Slijede Irska sa 1.656 eura, Nizozemska sa 1.635 eura, Ujedinjena Kraljevina sa 1.598 eura, Belgija sa 1.593 eura, Njemačka sa 1.584 eura i Francuska sa 1.539 eura.
Usporedbe radi, po iznosu najveće minimalne plaće poslije Francuske bi slijedile Sjedinjene Američke Države s 1.118 eura. Nakon njoj, slijedi Španjolska s 1.050 eura pa Slovenija s 940 eura. Minimalna plaća u Albaniji, prema podacima koje je prikupio EUROSTAT, iznosi 213 eura. Na začelju liste zemalja članica Europske unije je Bugarska s 311 eura, a ispred nje su, prema podacima EUROSTAT-a nečlanice Crna Gora s 331 eurom i Srbija s 343 eura, članica EU-a Latvija s 430 eura i nečlanica Turska s 440 eura. U Rumunjskoj je minimalna plaća 466 eura, u Mađarskoj 487 i u Hrvatskoj 546 eura, prema podacima EUROSTAT-a.
EUROSTAT kao posljednju minimalnu plaću u Sjevernoj Makedoniji u svojim statistikama navodi onu iz druge polovice 2018. godine koja je iznosila 282 eura, a ne navodi podatke o minimalnoj plaći za Bosnu i Hercegovinu.
Odlukom Vlade bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske, najniža mjesečna neto plaća u 2020. iznosi 266 eura.
U drugom entitetu Federaciji BiH ona nije definirana odlukama Vlade, ali je određeno da satnica ne može biti manja od 90 eurocenti pa je minimalna neto plaća prema izračunu Sindikata iznosi oko 200 eura.
