Ekonomska kriza zbog pandemije COVID-19 gotovo da je ugasila sektor male privrede na regionalnom tržištu rukotvorina.
"Ja trenutno jednostavno ne radim jer nema porudžbina a samim tim niti posla za mene", kaže za RSE Sandra Lovrić iz Beograda, vlasnica brenda Kika Woo, poznatog po ručnoj izradi modnih torbica.
"Ljudi sada razmišjaju o namirnicama, uplašeni su i to je neki njihov fokus" navodi Sandra, dodajući da isti problem imaju njene kolege koji se bave nekim drugim vrstama onlajn prodaje.
Za Sandrin posao kriza do koje je dovela pandemija je još pogubnija zbog činjenice da je svoje rukotvorine prodavala po principu naručivanja.
"Ja nikada nemam gotove torbe, osim ako negde izlažem pa mi ostane neki komad. Kod mene je sve bilo po sistemu narudžbine u određenoj boji u određenom modelu. Dakle, to je onlajn prodaja bez prodavnice na internetu koja ipak zahteva gotovo proizvod a kod mene je bilo situacija da je trebalo dva meseca da neko sačeka da dođe na red da mu bude izrađena torba", kaže Sandra.
Nestašica materijala
Za razliku od Sandre, oni koji svoje predmete prodaju isključivo na internetu nijesu potpuno ostali bez kupaca, ali se suočavaju sa drugom vrstom problema.
"Nestašica je materijala za izradu predmeta koji nam ni u normalnim uslovima nijesu bili lako dostupni, a pogotovo ih je teško sada u ovoj situaciji nabaviti", kaže za RSE Jovana Đurišić iz Danilovgrada, koja sa majkom održava tradiciju pletenja "prenošenu kroz ruke žena iz porodice”.
"Pretežno se sve naručuje iz inostranstva i sada smo došli u situaciju da smo mnoge mušterije već odbili jer nemamo boje i dezene koje oni traže. Radimo sa onim što imamo i čekamo da se sve ovo vrati u normalu", poručuje Jovana.
Kao vlasnice brenda Štrikarica, koji je nastao 2018. godine, Jovana i njena majka izrađuju predmete, uglavnom torbice od vune, pamuka, akrila, a takođe i od recikliranih materijala.
"Od samog početka naše proizvode izlažemo na onlajn dućanu Kukica koji nam je velika podrška, kao i na društvenim mrežama, Fejsbuk, Instagram i preko istih radimo i prodaju. Takođe , prodaja ide i naručivanjem i isporukom proizvoda. Sada je sve gotovo stalo". navodi Jovana.
Drugačiji prioriteti
Halima Spahović iz Sarajeva se četiri godine bavi proizvodnjom ručno rađene odjeće od vune i konca, krojenjem i šivenjem. Ima svoju radnju na Dobrinji i, kako kaže za RSE, aktuelna kriza ju je ostavila bez posla.
"Moja radnja je zatvorena od 9. marta. Glavni su mi kupci dvije radnje na Baščaršiji koja je trenutno pusta, sve je zatvoreno što znači da je sve skroz stalo. Mi zavisimo od kretanja ljudi a sada ne možete ništa ni preko interneta prodati", ističe Halima, navodeći da su ljudima trenutno drugačiji prioriteti.
"Jednostavno su se neke druge stvari sada ispriječile u životu ljudi. Njima je sada važnije da pribave hranu, ostaju bez posla i zabrinuti su", kaže Halima.
Ipak, Halima je optimistična, iako je trenutno potpuno neizvjesno kada bi posao mogao ponovo da krene.
"Situacija je takva da ne možemo predvidjeti koliko će ovo da traje. Ako sve ponovo proradi i vrati se koliko toliko u normalu ja i dalje imam posao sa ove dvije prodavnice i imam 50 lutki na čekanju. Lutke ću prodati kad tad, neću biti na gubitku ali trenutno sve je neizvjesno", konstatuje Halima.
Kreativna blokada
Kriza i neizvjesnost koju ona donosi kod Sandre iz Beograda je dovela do kreativne blokade.
"Jedan od problema koji je nastao kada je sve ovo počelo jeste da sam potpuno blokirala, nijesam mogla da stvaram. Radila sam kućne poslove ali sada već polako ponovo stvaram, opet po kući, radim jastuke, tabure i slično. Trenutno bih mogla da kažem da još uvek imam tu kreativnu blokadu ali se nadam da će sve ovo uskoro da prođe pa ću prionuti na ispunjavanje nekih planova i ciljeva koje sam zacrtala pre nego što je ova kriza počela", kaže Sandra.
Zajednica balkanskih kreativaca
Prema podacima Zajednice balkanskih kreativaca iz Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Bugarske, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, samo na olajn platformi Kukica svoje unikatne i ručno rađene predmete izrađuje i prodaje oko 800 malih zanatlija, umjetnika i preduzetnika.
No, kako za RSE ističe Milan Mijajlović iz Kukice, ta brojka je mnogo veća.
"Postoje recimo Facebook grupe odnosno zajednice o dekupažu koje imaju 15.000 članova. Imate grupe i zajednice pletilja gdje opet imate i sa između 15.000 i 20.000hiljada članova", ističe Mijajlović, dodajući da je mnogo i neregistrovanih zanatlija i preduzetnika koji takođe izrađuju i prodaju različite predmete.
Iako ne postoje zvanične cifre, procjene su da na tržištu rukotvorina posluju desetine hiljada ljudi koji su svoje ideje i talenat pretočili konkretnu vrijednost, odnosno proizvod.
