Prvi sastanak između predstavnika Vlade Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, okončan je bez dogovora i sa različitim pogledom na Zakon o slobodi vjeroispovijesti zbog čijeg usvajanja i stupanja na snagu od početka godine traju protesti pravoslavnih vjernika u Crnoj Gori.
Predstavnici Vlade Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve saopštili su nakon petočasovnog razgovora da je dogovoreno da razgovori budu nastavljeni na ekspertskom nivou, a obje strane su u potpunosti iskazale svoje stavovove u pogledu otvorenih pitanja vezanih za Zakon o slobodi vjeroispovijesti.
To se, između ostalog navodi u zajedničkom saopštenju, objavljenom nakon razgovora delegacija koje su predvodili premijer Duško Marković i mitropolit SPC u Crnoj Gori Amfilohije.
U saopštenju se ocjenjuje da je sastanak okončan u duhu međusobnog uvažavanja uz zajedničku ocjenu da je protekao u konstruktivnoj i otvorenoj atmosferi. Kako je saopšteno SPC i Vlada imaju različite ocjene o samom Zakonu - za koji Crkva smatra da ga treba izmijeniti, a Vlada da Zakon može biti primjenjen kroz davanje odgovarajućih garancija.
Šta predviđa Zakon o slobodi vjeroispovijesti
Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom statusu vjerskih zajednica u Crnoj Gori usvojen je u Skuštini 27. decembra 2019. stupio je na snagu 8. januara.
Garantuje punu slobodu vjeroispovijesti svim vjernicima i ravnopravan položaj svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori, kao i punu slobodu uvjerenja svim građanima koji nisu vjernici.
Zakon utvrđuje imovinska prava države nad vjerskim objektima koji predstavljaju kulturnu baštinu Crne Gore koja je kroz vijekove građena i sticana od javnih prihoda države.
Propisano je da će svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a bili su imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine i koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina.
Ako bilo koja vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine država će to priznati i poštovati.
Ostavljena je sloboda izbora prilikom registracije vjerskih zajednica.
“Obje strane su u potpunosti iskazale svoje stavove u pogledu otvorenih pitanja vezanih za Zakon. Crkva ostaje pri svom stavu da se mora govoriti o izmjenama Zakona, a ne o njegovoj primjeni jer po mišljenju Crkve Zakon nije u skladu sa Ustavom ni međunarodnim standardima. Vlada smatra da se kroz dijalog i izgradnju međusobnog povjerenja, kao i kroz davanje dodatnih i odgovarajućih garancija ovaj Zakon može primjenjivati kao moderan i usaglašen sa Ustavom i evropskim standardima”, navodi se u zajedničkom saopštenju i dodaje da su predstavnici Episkopskog savjeta SPC, na čelu sa mitropolitom Amfilohijem, predali Vladi predlog koji podrazumijeva izmjene odredaba koje Crkva vidi kao sporne.
“Vlada je primila k znanju ovu inicijativu ocijenivši da je za odgovor na to pitanje potrebno sveobuhvatno sagledavanje ne samo ovog Zakona nego i drugih mogućnosti koje nudi pravni sistem”, navodi se na kraju saopštenja u kome se dodaje da je dogovoreno je da razgovori budu nastavljeni na ekspertskom nivou.
U naknadnom saopštenju Episkopski savjet SPC je saopštio da će se, nakon sastanka sa Vladom, nastaviti sa protestnim litijama.
"Saopštavamo da ni na koji način nisu prestali razlozi zbog kojih skoro dva mjeseca je stotine hiljada ljudi na ulicama crnogorskih gradova i šire", kaže se u saopštenju te dodaje, da Crkva nastavlja "borbu do konačne promjene dikriminatornih i neustavnih odredbi Zakona usmjerenih protiv Pravoslavne crkve u Crnoj Gori".
Nakon razgovora dvije delegacije, niko se nije obratio brojnim novinarima koji su čekali ispred crnogorske rezidencije.
To je prvi sastanak premijera i mitropolita nakon stupanja na snagu Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je izazvao široke proteste vjernika Srpske pravoslavne crkve i političke tenzije u društvu.
Pored premijera Markovića, sastanku su prisustvovali potpredsjednici Vlade Zoran Pažin i Milutin Simović, šef diplomatije Srđan Darmanović, ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka i ministar kulture Aleksandar Bogdanović. Na drugoj strani stola, uz mitropolita SPC Amfilohija su bili episkop budimljansko-nikšićki Joanike, episkop zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, episkop mileševski Atanasije, rektor cetinjske Bogoslovije Gojko Perović i pravni zastupnici SPC u Crnoj Gori advokati Dragan Šoć i Vladimir Leposavić.
Duško Marković i Amfilohije prvi put o Zakonu
Ovim sastankom je realizovan poziv premijera Markovića mitropolitu Amfilohiju za razgovor koji je upućen 28. januara. U pismu Markovića i pisanom odgovoru mitropolita Amfilohija se iskazuje spremnost za dijalog, ali su polazne osnove tog dijaloga različite.
U otvorenom pismu i pozivu premijera Duška Markovića upućenom krajem januara, navedena je spremnost Vlade da se “zajednički sagledaju najbolja rješenja za primjenu članova Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji se odnose na imovinu vjerskih zajednica i da se kroz dijalog i mogući konsenzus, otkloni svaka dilema i sumnja oko korišćenja crkava, hramova i manastira, odnosno njihove buduće namjene”.
- Premijer Crne Gore pozvao Amfilohija na dijalog
- Predstavnici Mitropolije crnogorsko primorske spremni za sastanak sa Duškom Markovićem
Poziv premijera Markovića na dijalog je uslijedio mjesec dana nakon konstantnog održavanja protestnih litija Srpske pravoslavne crkve u crnogorskim gradovima, čiji je jedini zahtjev povlačenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije je odgovorio na pismo Markovića (3. februara) u kome je saopšteno da očekuje dostavljenje predloga termina za sastanak.
U pismu premijeru, Mitropolit Amfilohije je izrazio spremnost za sastanak sa nadom, kako je rečeno – “da je Vlada iskreno opredijeljena za konačno otvaranje suštinskog i ljudskog razgovora u cilju da se, u skladu sa pravnim poretkom Crne Gore, ukloni Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili sve diskriminatorne odredbe u njemu”.
Mitropolit Amfilohije je poručio da se isključivo poslije rješenja tog ključnog problema današnje Crne Gore, može i treba otvoriti dijalog radi rješavanja drugih, veoma složenih pitanja - kao što je restitucija crkvene imovine i zaključivanje temeljnog ugovora između SPC i Crne Gore.
U međuvremenu nije bilo nove javne i direktne komunikacije, osim posredne. Pri čemu je premijer Marković na partijskom skupu u Budvi ponovio da će prihvatiti dijalog sa crkvom, ali istovremeno iznio niz optužbi na račun Mitropolije SPC u Ccrnoj Gori. Na drugoj strani slično, predstavnici Mitropolije su tokom protestnih litija i molebana iznosili niz optužbi na račun crnogorske vlasti zahtjevajući povlačenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti.
Podsjetimo, Zakon koji reguliše status vjerskih zajednica u Crnoj Gori, bio je tema razgovora crnogorskih zvaničnika, opozicionih partija i najviših predstavnika Mitropolije crnogorsko primorske sa novim komesarom Evropske Unije za proširenje Oliverom Varheljijem. Komesar za proširenje je poručio da do rješenja treba pokušati doći kroz dijalog na način koji će biti prihvatljiv objema stranama.
Najsporniji dio Zakona o slobodi vjeroispovijesti se odnosi na imovinu vjerskih zajednica. Zakon propisuje da vjerske zajednice moraju da dokažu vlasništvo nad crkvenom imovinom u Crnoj Gori koja se sagrađena do 1918. godine. Ukoliko takvih dokaza nema, ta imovina će se smatrati državnom, propisano je Zakonom.
Facebook Forum