Navršile su se dvije godine od kada je urađena Revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina u Bosni i Hercegovini, ali se taj dokument još nije našao pred Vijećem ministara Bosne i Hercegovine.
Saglasnost za usvajanje Revidirane strategije dalo je Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, a taj dokument predviđa da se svi predmeti ratnih zločina procesuiraju do 2023. godine.
Bosanskohercegovačke vlasti su 2008. usvojile Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, koja je predviđala da se na državnom nivou procesuiraju najsloženiji predmeti u roku od sedam godina, a svi ostali da budu prebačeni na entitetski nivo i završeni do 2023. godine.
Krajem 2015. istekao je rok od sedam godina, a nisu završeni svi najsloženiji predmeti ratnih zločina na državnom nivou, zbog čega je i pripremljena Revidirana strategija, koja predviđa da veći broj predmeta bude prebačen na nivo entiteta.
Prenos predmeta na entitetske i sudove Brčko Distrikta
Misija OSCE-a u BiH nekoliko puta pozvala je bh. vlasti da usvoje Revidiranu strategiju za rad na predmetima ratnih zločina.
"Velika je kvalitativna razlika između 2008. godine, kada su kapaciteti entitetskog pravosuđa bili na znatno nižem nivou nego 2018. godine, kada je radna grupa koju je formiralo Vijeće ministara BiH predalo prijedlog Revidirane strategije Vijeću ministara BiH za usvajanje", rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nedžad Smailagić, stručni savjetnik za praćenje sudskih postupaka, Odsjek za vladavinu prava OSCE-a u BiH.
Smailagić kaže da je mjerama predviđenim u Prijedlogu revidirane strategije u konačnici postizanje pravde. Najsloženiji predmeti biće procesuirani pred Sudom BiH, a ostali predmeti, koji su prema mišljenju pravnika manje složeni, biće procesuirani pred entitetskim pravosuđem ili pravosuđem Brčko Distrikta. To je jedna od novina, kaže Smailagić.
"Revidirana strategija odnosi se unaprijeđen mehanizam raspodjele predmeta između državnog nivoa i nivoa entiteta u smislu predviđanja novih kriterija za ocjenu složenosti tih predmeta, propisanih u Aneksu A Prijedloga revidirane strategije, na način da se omogući veći stepen prenosa predmete na sudova entiteta i Brčko Distrikta. Tim bi se Tužilaštvo i Sud BiH rasteretili manje složenim predmetima i odista bi im se pružila mogućnost da u vremenski zadatim rokovima, a to je do kraja 2023. godine, svoje resurse i druge kapacitete usmjere isključivo na rad na najsloženijim predmetima", kaže Smailagić.
Krivična djela ratnih zločina ne zastarijevaju, napominje Smailagić.
"Tu treba razdvojiti dvije vrste predmeta, prije svega, one koje su u stadijumu glavnog pretresa ili u postupku pravnih lijekovima pred Sudom BiH, prema našim saznanjima, takvih je 120.Treba imati na umu i predmete koji su ili u fazi prijave ili u fazi istrage pred Tužilaštvom BiH, njih je oko 450 predmeta", objasnio je Smailagić.
Radiju Slobodna Evropa iz Tužilaštva BiH nisu odgovorili na upit o broju predmeta i značaju Revidirane strategije.
Ministar pravde BiH Josip Grubiša je na pres-konferenciji 30. januara rekao da će u narednom periodu insistirati da se taj dokument nađe pred Vijećem ministara BiH.
"Strategiju su radili eminentni stručnjaci iz te oblasti - ljudi iz tužilaštva i pravosuđa. Ja nisam sad u mogućnosti da na bilo koji način radim bilo kakve izmjene. Svjedoci ste dosadašnjih pritisaka i svih onih sugestija koje smo imali od nekih nevladinih udruženja, ali mislim da smo te nesuglasice u velikoj mjeri uklonili, tako da ne vidim neku određenu prepreku za usvajanje Revidirane strategije", rekao je novinarima Grubeša.
Udruženja žrtava različito o Strategiji
Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, smatra da, uz regionalnu saradnju, treba insistirati na tome da prioritet u procesuiranju ratnih zločina bude 850 predmeta sa "A" liste koje je Haško tužilaštvo ustupilo pravosuđu BiH.
"Mi se protivimo usvajanju ovakve strategije, jer smatramo da je to kopija strategije iz 2008. godine i da ne nudi niti jedno novo rješenje, koje bi u suštini promijenilo, odnosno donijelo satisfakciju žrtvama, odnosno, dovelo procesuiranje ratnih zločina u onaj tok koji je neophodan, a to je nastavak procesuiranja onako kako je to radio i Haški tribunal, znači hijerarhijski, prema najodgovornijim licima, odnosno najsloženijim predmetima koji su ostali, a nisu procesuirani pred Haškim tribunalom", rekao je Tahirović za Radio Slobodna Evropa.
Prema riječima Tahirovića, Strategija iz 2008. doživjela je kolaps pošto nije dala rezultate.
"U suštini, rađeni su predmeti koji nisu nivo Suda BiH, kada govorimo o Tužilaštvu BiH. Predmeti gdje nije bilo velikog broja ubistava, gdje nije bilo velikog broja zločina. Znači rađeni su predmeti koji su nivo kantonalnog ili regionalnog suda. Jednostavno, ta Strategija je ostavila mogućnost da se na takav način postupa odnosno da tužitelji u Tužilaštvu BiH zbog ispunjavanja norme uzimaju manje složene predmete", smatra Tahirović.
U Centru za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske imaju drugačije mišljenje u odnosu na Udruženja žrtava i svjedoka genocida.
Milorad Kojić, direktor Centra je u razgovoru za Radio Slobodna Evropa istakao da je neophodno usvajanje Revidirane strategije.
"Nije uopšte u pitanju da li Strategija odgovara nekom u Republici Srpskoj ili Federaciji BiH. Jako je bitno da ta strategija bude usvojena, upravo iz razloga da najveći broj ratnih zločina bude procesuiran u zadanom vremenskom okviru, kako je to i definisano Strategijom. Bitno je da najveći dio zločina bude procesuiran, bar oni koje je moguće procesuirati, realno je da i biološki nestaju počinioci i svjedoci, i zbog univerzalnog principa zadovoljenja pravde za žrtve i procesa pomirenja koji je neophodan svima u BiH", smatra Kojić i naglašava da ne postoji suvislo obrazloženje zbog čega jedan takav dokument ne bi bio usvojen ili bio smetnja za usvajanje jednom od tri konstitutivna naroda.
Dugogodišnja advokatica na predmetima ratnih zločina Vasvija Vidović, kaže za Radio Slobodna Evropa da Revidirana strategija mora biti usvojena i da se mora ispoštovati zadati rok.
"Ovaj proces traje beskonačno i naravno, žrtve imaju pravo da budu nezadovoljne. Nije mi jasno zbog čega se ne usvaja ta strategija. Ne postoji nijedan razlog za to. Jako bi bilo važno da Strategija bude usvojena zbog toga što ona određuje korake djelovanja državnih organa, naročito tužilaštava i istražnih organa i određuje prioritete u gonjenju i procesuiranju ratnih zločina. Evidentno je da su tužilaštva odstupila od tih prioriteta. Očekivalo se da Strategija ponovo uvede red u procesuiranje, da se procesuiraju masovni zločini sa masovnim posljedicama i da se procesuiraju najodgovornije osobe za ratne zločine", ocjenjuje Vidović.
Za razliku od Vasvije Vidović, advokat Asim Crnalić vidi nedostatke u prijedlogu Revidirane strategije.
"Niži sudovi nemaju mogućnosti pružiti takve procesne garancije kakve pruža Sud Bosne i Hercegovine. Još uvijek je najbolje suđenje na Sudu Bosne i Hercegovine. Ja imam loša iskustva sa kantonalnim, odnosno sa Okružnim sudom u Republici Srpskoj. Tako da zbog toga što suci nisu dovoljno educirani, što nemaju odgovarajući odnos prema predmetu ratnog zločina se događaju presude u kojima su osuđeni nevini ljudi", objašnjava za RSE Crnalić.
Iako ima rezervu prema Revidiranoj strategiji, Crnalić smatra da taj dokument ima smisla, jer su jasna tri cilja Revidirane strategije, a to su, prije svega, određivanje roka za rješavanje predmeta ratnih zločina do 2023. godine, prenošenje postupaka na niže sudove, te vršenje nadzora za provođenje Strategije za rad na predmetima ratnih zločina.
Facebook Forum