Za pomoć optuženima za ratne zločine vlasti na različitim nivoima u BiH do sada su iz budžeta izdvojile stotine hiljada eura.
Vlada Kantona Sarajevo (KS) iz budžeta za ovu godinu izdvojila je oko 350.000 eura za pomoć bivšim pripadnicima vojske i policije Republike BiH koji su optuženi za ratne zločine. Od toga je za pomoć pri plaćanju advokata koji zastupaju optuženike izdvjeno 450.000 konvertibilnih maraka (KM), a 250.000 KM za finansiranje nevladinih organizacija koje rade projekte pravne pomoći za optužene bivše pripadnike Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) i nekadašnjeg Ministarstva unutrašnjih poslova Republike BiH (MUP RBiH).
Vlada Republike Srpske, prema podacima koje je ta institucija objavljivala proteklih godina, tokom postupaka u Hagu protiv bivšeg predsjednika RS Radovana Karadžića i nekadašnjeg generala Vojske RS Ratka Mladića, izdvajala je po 5.000 eura godišnje za njihove odbrane, a uz to dodjeljivane su i jednokratne pomoći ovim optuženicima u različitim iznosima.
Analitičari kažu da ovakvim postupcima vlast staje iza onih koji su optuženi, što je neprihvatljivo i postavljaju pitanje da li vlast na ovakav način građanima poručuje da se prihvata kolektivna odgovornost za nečije pojedinačne zločine.
Ministarstvo za boračka pitanja Kantona Sarajevo u budžetu za ovu godinu odvojilo je ukupno 225.000 eura za pomoć za plaćanje advokata koji zastupaju optuženike, dok je 125.000 eura izdvojeno za finansiranje nevladinih organizacija koje rade projekte pravne pomoći za optužene pripadnike Armije Bosne i Hercegovine (ABiH) i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike BiH (MUP RBiH).
Sekretar ovog ministarstva Belma Adilović za Radio Slobodna Evropa kaže kako su u posljednje vrijeme protiv većeg broja pripadnika oružanih snaga Republike BiH najavljene ili podignute optužnice.
“Optužnice se uglavnom podižu po komandnoj odgovornosti uz očigledan nesklad između broja žrtava navodnih zločina i broja optuženih lica iz Armije RBiH i MUP-a RBiH. Očigledno je nastojanje da se napravi ravnoteža barem u broju optuženih i osuđenih lica, kada se ne može napraviti u obimu počinjenih ratnih zločina. S obzirom na to, ove godine u budžetu Kantona Sarajevo pri Ministarstvu za boračka pitanja planirano je ukupno 350 hiljada eura za potrebe pružanja pravne i druge materijalne pomoći u korist branilaca BiH koji su osumnjičeni ili optuženi u predmentu ratnih zločina, a do pravosnažnosti presude”, navodi Adilović.
Direktor Istraživačko-dokumentacionog centra iz Sarajeva Mirsad Tokača smatra da je neprihvatljivo izdvajanje novca poreskih obveznika za odbranu ljudi koji su osumnjičeni da su počinili neki ratni zločin.
“Vlada Kantona Sarajevo napravila je medvjeđu uslugu i sebi i građanima i žrtvama grada Sarajeva koje je bilo pod opsadom. Smatram da stati iza onih koji su na bilo koji način osumnjičeni, optuženi ili protiv kojih se vodi proces je potpuno neprihvatljivo. Oni to nisu smjeli uraditi, nažalost izgleda da je za njih mnogo važnija glasačka mašina od principa”, kaže Tokača za Radio Slobodna Evropa.
Podsjetimo, Vlada Republike Srpske je tokom postupaka protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića izdvajala po 10.000 konvertibilnih maraka (5.000 eura) godišnje za njihove odbrane, a uz to dodjeljivane su i jednokratne pomoći ovim optuženicima u različitim iznosima.
Niko ne zna precizan iznos novca koji je iz svih budžeta u BiH izdvojen za ove namjene, no Denis Džidić iz Balkanske istraživačke mreže (BIRN), koja godinama prati suđenja za ratne zločine i proces tranzicione pravde kaže da je riječ o milionskim iznosima.
“Samo ako uzmemo podatke iz KS, imamo situaciju da je od 2017. godine do danas potrošeno preko 850.000 eura. Također, imamo podatak da je minimalno izdvajanje samo za predmete koji su se vodili protiv Radovana Karadžića i Ratka Mladića, od strane vlasti RS blizu 500.000 eura. Dakle, to je minimalni podatak”, kaže Džidić.
Za Mirsada Tokaču jednak je princip odlučivanja o pomoći optuženim za ratne zločine i Vlade Kantona Sarajevo i vlasti u RS.
“Taj princip najviše govori o onima koji to rade. Ali mene čudi, evo na vlast u Kantonu Sarajevo je došla neka takozvana ljevica i tim više sam iznenađen takvim njihovim postupkom. Svako normalan ko razumije procese u BiH posebno tokom rata, a i nakon njega, zna da su to kontraproduktivne odluke i da one na neki način legitimiraju postupke i staju iza postupaka onih koji su počinili bilo teška kršenja ljudskih prava, bilo ratne zločine”, dodaje on.
Denis Džidić kaže da je bilo situacija da se za odbranu optuženih ili osumnjičenih za ratne zločine ili za pomoć njihovim porodicama novac izdvajale i neke opštinske i kantonalne vlasti.
“Riječ je o milionskim iznosima i to jasno ukazuje na to da vlasti u BiH imaju sredstva kada ih žele imati i da ono što čujemo kao političko objašnjenje zbog čega nemamo strategiju tranzicijske pravde, zbog čega nemamo zakon o žrtvama torture, i nemamo obeštećenje žrtvama torture svih nacionalnosti je neistina. Dakle, kada bi se željela izdvojiti sredstva, ona postoje, a to što tvrde političari da nema, jasno je da ima kada se radi o ovim predmetima i ovim izdvajanjima”, kaže Džidić.
Mirsad Tokača se pita jesu li ovakve odluke vlasti poruka građanima da se prihvata kolektivna odgovornost za nečije pojedinačne zločine.
“Ja ne želim stati iza toga. Mislim da je to kontraproduktivno i to bi građani trebali da to kazne. Zašto bi poreski obveznici finansirali bilo čiju odbranu. Ako sam počinio neki zločin, ja treba da izađem pred sud i da se branim i da snosim troškove. Pazite, mi nemamo obeštećenje žrtava, niko iza njih ne staje. Ko je obeštetio žrtve? Na drugoj strani, mi materijalno podupiremo počinioce. To je apsurd”, dodaje on.
I Denis Džidić kaže da je očigledno da su za vlast u BIH očigledno prava žrtava manje značajna.
“Vi imate situaciju da za svaki element koji bi zahtijevao obeštećenje žrtvama se one nalaze u problemu. Kada govorimo o zakonu o žrtvama torture to uopšte ne postoji, kada govorimo o Zakonu o nestalim osobama, mnogi ljudi ne znaju da on predviđa Fond reparacija porodicama nestalih. Naravno, taj element Zakona se apsolutno ne poštuje ni u jednom dijelu. Imamo situaciju da žrtve seksualnog nasilja imaju neka minimalna prava i degradirajuće procese. Zaista, jako malo se izdvaja za prava žrtve, a u poređenju sa tim jako veliki su iznosi za prava optuženih osoba”, navodi Džidić.
Prema podacima kojima raspolaže BIRN BiH, trenutno su pred Sudom BiH u toku postupci protiv više od 50 bivših pripadnika ABiH i MUP-a RBiH, među kojima su i bivši generali i komandanti poput Atifa Dudakovića, Ramiza Drekovića, Ahmeta Sejdića, Sakiba Mahmuljina, Himze Selimovića i Dragana Vikića.
Njihovo istraživanje kaže kako su prošle godine potvrđene 24 optužnice, kojima su optužene 92 osobe – od njih preko 50 su bivši pripadnici ABiH i MUP-a RBiH.
Facebook Forum