Paralelno nalaganje badnjaka u organizaciji Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) obavljeno je u više crnogorskih gradova, a svi vjerski skupovi su prošli bez incidenata.
Najveća okupljanja su zabilježena u Podgorici i Nikšiću.
Sveštenici SPC su isticali podršku velikog broja građana koji su prethodnih dana protestovali sa sveštenstvom protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Iz CPC pozdravljeno usvajanje tog zakona.
U govorima crkvenih velikodostojnika dominirale su poruke zajedništva, ljubavi, mira i sloge.
Kada je riječ o aktuelnim političko-vjerskim dešavanjima u Crnoj Gori, mitropolit crnogorsko primorski SPC Amfilohije je tokom obraćanja vjernicima u Podgorici, Zakon o slobodi vjeroispovijesti nazvao bratoubilačkim, a 'Božjim čudom' okarakterisao svakodnevna okupljanja građana koji se protive tom Zakonu.
"Ne damo svetinje! Kažu: 'Da je vječna Crna Gora'. Ako ubijaš ono što je vječno, a to su Bog i Crkva, ako to uništavaš, na čemu se gradi vječna Crna Gora? Na ničemu", rekao je mitropolit SPC Amfilohije pred vjernicima ispred hrama Hristovog vaskrsenja u Podgorici.
Na drugoj strani Mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve Mihailo je, obraćajući se vjernicima i poštovaocima te crkve, ocijenio da je Crna Gora dobila Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koji je u skladu sa najsavremenijim evropskim standardima.
"Neka zakon bude temelj pravih vjerskih sloboda, pravde i istine za sve vjerujuće ljude i građane Crne Gore na njenom evropskom putu", kazao je mitropolit CPC.
Mitropolija SPC je nalaganje badnjaka organizovala ispred Cetinjskog manastira. Istovremeno, CPC obavila je u isto vrijeme, takođe na Cetinju, isti božićni ritual ispred Dvorca kralja Nikole, koji je udaljen stotinjak metara od mjesta na kom se okupljaju vjernici SPC.
Između dva skupa bile su raspoređene policijske snage, kao i policijska vozila. Do incidenata nije došlo.
Nalaganje badnjaka u ime SPC je predvodio mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije, a tom događaju su prisustvovali lideri opozicionog Demokratskog fronta, ambasador Srbije u Crnoj Gori Vladimir Božović i biznismen Miodrag Daka Davidović.
Ispred Dvora kralja Nikole, badnjake su naložili vjernici i sveštenstvo Crnogorske pravoslavne crkve. Badnjake je osveštao mitropolit CPC Mihailo.
Odvojene božićne proslave u Crnoj Gori traju od 1994. godine.
Poslije usvajanja Zakona
Proslava Badnjeg dana i Božića, za vjernike koji ove praznike obilježavaju po Julijanskom kalendaru, u Crnoj Gori se dešava u vrijeme podignutih tenzija zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti kome se Mitropolija SPC žestoko protivi.
Zakon je usvojen 27. decembra 2019. i od tada se širom Crne Gore održavaju protesti vjernika Srpske pravoslavne crkve koja je taj zakon okarakterisala “pokušajem otimačine crkvene imovine u Crnoj Gori”.
Za SPC sporna je pre svega formulacija zakona po kojoj će "svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine, a koji kasnije nisu na odgovarajući pravni način prešli u vlasništvo neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina i biće upisani kao kulturno blago".
Vjernici u gotovo svim gradovima, predvođeni sveštenicima, u večernjim satima najprije prisustvuju crkvenim obredima u hramovima, a zatim šetaju glavnim gradskim ulicama do nekog od pravoslavnih hramova i crkava.
Osim prvog dana kada su zabilježeni incidenti i napadi na policiju, te hapšenje i privođenje osumnjičenih, naredni crkveni skupovi protekli su mirno.
Protesti dva puta nedjeljno
No, od Božića okupljanja će se organizovati dva puta sedmično, i to četvrtkom i nedjeljom, saopšteno je iz Episkopskog savjeta Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.
''Četvrtkom i nedjeljom uveče, u terminu u kom su se i do sada odvijali, poslije večernje službe i molebana, u mjesnim hramovima. Sadržaj protestnih poruka, i putanju molitvenih litija, odrediće narod i mjesno sveštenstvo uz blagoslov eparhijskih arhijereja. Ono što je sada jasno, dok god traju pomenuta sabranja, njihove poruke moraju ostati rasterećene bilo kakve politizacije, strančarenja, pa i bilo kog oblika nacionalizma, ili kakve god zemaljske ideologije, koja nema veze sa jevanđelskom blagom vijesti. A sve u skladu sa preporukama Svetog Arhijerejskog Sinoda Srpske Pravoslavne Crkve, od 4. januara 2020. godine", navodi se u saopštenju.
Žalba Ustavnom sudu
Tu je još izražena nada da će Ustavni sud Crne Gore odlučiti po ustavnoj žalbi koju su u SPC najavili da će narednih dana podnijeti, te proglasiti sporne odredbe neustavnim.
''U slučaju da crnogorske vlasti nastave sa dosadašnjom jednostranošću, mi se moramo naoružati strpljenjem i upornošću, punim ljubavi i vjere. Lako može biti da će nam za čekanje ove zemaljske pravde, trebati više vremena nego što možemo i zamisliti. A opet, molimo se Gospodu, da prosvijetli razum sudijama Ustavnog suda, da izmjere po Božijoj i ljudskoj pravdi, našu skoru inicijativu i da obznane ono što već svi vide – kako ovaj i ovakav zakonski tekst nije u skladu sa Ustavom ove zemlje, da ne pominjemo međunarodno pravo i pravdu. To bi otvorilo vrata zdravom i civilizovanom dogovoru, na dobro svih građana ove zemlje. Zato, molimo se Bogu da razlozi za naše proteste nestanu – koliko sjutra“, kazali su iz episkopskog savjeta.
Šta je poručio Amfilohije?
Zakonom se u božićnoj čestitki bavio i mitropolit crnogorsko primorski SPC Amfilohije navodeći da je “Svojatanje svetinja od bilo koje vlasti ili vlastodržaca, naročito onih obezboženih, sekularizovanih, jedno je od bezumlja i bezakonja naših dana. Ovi moderni idolopoklonici i idoloslužitelji kliču svojoj državi da je vječna, lišavajući je pritom i uništavajući u njoj sve ono što je činilo i čini istinski vječnom''.
Poruka premijera
Crnogorskom društvu sada je najpotrebnije ujedinjenje podijeljenog pravoslavnog bića, naveo je predsjednik Vlade Duško Marković u božićnoj čestitki upućenoj pravoslavnim vjernicima i sveštenstvu.
"Da braća idu zajedno u crkve, hramove i na molitve, pokažemo da nema poželjnih vjernika, odnosno onih drugih, i da hramovi nijesu tijesni ni za jednu nacionalnu ili građansku zajednicu", kazao je Marković.
On je dodao da Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, koji je izazvao polemike, treba posmatrati kao novi početak suživota i povjerenja, a ne podjela.
Rukovodstvo Uprave policije je 5. janara saopštilo, nakon što je razmatrana bezbjednosna situacija u državi, zbog organizovanih javnih okupljanja povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, da je utvrdilo plan aktivnosti obezbjeđenja javnih okupljanja na Badnji dan, kako bi građani mogli mirno i bez ograničenja da obilježe taj pravoslavni praznik.
Policija je konstatovala i da su dosadašnja javna okupljanja protekla u najboljem redu i u skladu sa Zakonom.
Facebook Forum