Do 2024. godine Hrvatska planira godišnja izdvajanja za obranu povećati na 9,4 milijarde kuna (1,25 milijardi eura), dakle na 2 posto bruto društvenog proizvoda, a od toga 20 posto treba ići za modernizaciju i opremanje. To je obećanje s kojim je hrvatski premijer Andrej Plenković izišao na upravo završenom jubilarnom summitu NATO-a u Londonu, za koje vjeruje da će biti bez problema ispunjeno, i da ga neće ugroziti upravo dogovoreno dizanje plaća u javnom sektoru i dizanje koeficijenata u školstvu.
„Hrvatska je odgovorna članica NATO-a koja pridonosi globalnoj sigurnosti,“ kazao je na novinarsko pitanje.
„Mi smo zemlja koja je u mandatu ove vlade – iza nas su četiri proračuna - konzistentno povećavala izdvajanja za obranu, čime smo sada došli na 1,68 posto BDP-a od onog praga od 2 posto. Ako mislite na ovo što je bilo sa prosvjetom ili eventualne druge zahtjeve nekih drugih sektora, mi ćemo vrlo čvrsto ostati pri politici uređenih javnih financija i koncept da trošimo onoliko koliko imamo, a da ne trošimo ono što nemamo je okvir oko kojeg ćemo biti čvrsti,“ najavio je Plenković.
Urednik na tportalu i dobar poznavatelj obrambene problematike Vanja Moskaljov podsjeća u izjavi za Radio Slobodna Europa da je preporuka o dostizanju izdvajanja 2 posto BDP-a za obranu još iz 2014. godine, ali da je se jedno vrijeme nije spominjalo zbog usporavanja ekonomija NATO zemalja.
„No međutim kako se stanje stabiliziralo i kako su se gospodarstva svih članica NATO-a počela oporavljati i bilježe rast, tako se počelo sve glasnije pričati da bi trebalo doseći tih 2 posto, gdje je onda možda najčvršći stav zauzeo američki predsjednik Donald Trump,“ kaže Moskaljov.
Kada se jednom donese odluka i kada se osigura novac, neće biti problem potrošiti ga, kaže Moskaljov.
„S obzirom na relativno loše snage hrvatske vojne tehnike, tu ne bi trebao biti problem kada te novce osiguramo u proračunu. Tu su u prvom redu borbeni avioni – to je posao od pola milijarde do preko milijardu eura, ovisno o tome hoće li se uzimati polovni ili novi avioni. To je već jedno veliko ulaganje. Treba obnavljati naravno i ratnu mornaricu i kopnenu vojsku i tako dalje. U vojsci u principu nema 'male' potrošnje. što god da se nabavlja, to su sve veliki troškovi,“ podsjeća Moskaljov.
Prema detaljima plana povećanja izdvajanja za obranu kojeg su objavili hrvatski mediji, Hrvatska će 2020. za obranu izdvojiti oko 1,74 posto BDP-a, 2021. oko 1,79 posto BDP-a, 2022. oko 1,86 posto, 2023. također 1,86 posto BDP-a, a 2024. oko 2 posto. Prema istom izvoru, planira se nabaviti eskadrilu borbenih aviona, helikoptere Black Hawk i razviti sposobnosti u području specijalnih operacija.
Za sada se radi o 4 helikoptera i brojka bi narasla do 10. Također, najavljuje se nabava i modernizacija 60 oklopnih vozila Bradley za popunu teške pješačke bojne te još 24 za rezervne dijelove. U akcijskom planu se navodi i nadogradnja oklopnih vozila Patria s dodatnim oružanim sustavima. Riječ je o vatrenoj stanici od 30 milimetara. U dokumentu se ne navodi, ali treba podsjetiti i na nastavak gradnje obalnih ophodnih brodova, o čemu tek treba donijeti odluku, navode hrvatski mediji.
Facebook Forum