Svjetski ekonomski forum je u izvještaju “Regionalni rizici za poslovanje” za 2019. godinu kao jedan od najvećih rizika u zemljama od Slovenije do Albanije naveo “popast državne uprave”.
Pri tome se, osim (ne)učinkovitosti administracije, misli prije svega na slabu vladavinu prava, korupciju unutar državne uprave pa i organizirani kriminal kao i na političke zastoje ili blokade s kojima se sve zemlje, djelomično s izuzećem Slovenije, susreću zemlje Jugoistočne Europe, odnosno Zapadnog Balkana.
Propast nečeg što nije ni izgrađeno
Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Hrvatskog društva ekonomista, u razgovoru za Facebook rubriku Zašto? Radija Slobodna Evropa (RSE) je kazao da se ovdje zapravo ne radi samo o propasti državne uprave.
“Možda bi točnija definicija bila da, u većoj ili manjoj mjeri, nijedna od ovih država nije uspjela izgraditi zadovoljavajući nivo državne uprave. Slovenija je sasvim sigurno otišla najdalje u izgradnji državne uprave, u izgradnji strukture državne uprave i u procedurama, jer oni su imali jedan koncept početkom 1990. gdje su to svjesno radili zahvaljujući još uvijek znanstvenicima i stručnjacima iz onog prethodnog doba koji su držali da država mora imati strukturu, koncepte i procedure itd.”, ocijenio je Jurčić.
Pojasnio je da Slovenci tijekom tranzicije nisu u potpunosti prihvatili liberalni pristup prema kojem bi se tržište trebalo samo regulirati i sve samo riješiti, već su, smatra Jurčić, imali viziju da država treba stvoriti uvjete, institucije, procedure i nadzorne organe za efikasno funkcioniranje tržišta i da pravda neće sama doći.
“Što se tiče drugih država, počevši od Hrvatske pa do Sjeverne Makedonije i Albanije, nažalost se još uvijek vrte u krug i nemaju ideju kako naprijed. Političke elite koje dobiju vlast žele se na populistički način, retorikom zadržati na vlasti, a zapravo nema dovoljnog kapaciteta ni znanja kako izgraditi države u postojećim suvremenim okolnostima– da li je to EU ili općenito nivo razvijenog svijeta da izgrade takav koncept, procedure i nadzor. Tako da ja ne bih rekao da imamo propast države, nego da ove zemlje nisu uspjele izgraditi zadovoljavajući nivo državne strukture, procedura i institucija”, naglasio je Jurčić.
Zaduživanje u inozemstvu
Među pet glavnih rizika za poslovanje, Svjetski ekonomski forum ubraja i propast financijskih mehanizama ili institucija. Jurčić pojašnjava da postoje različite vrste tih podsustava - zdravstveni, obrazovni, mirovinski, gospodarski, ekonomski uz financijske sustave.
Dodaje da su sve ove države “samo formalno, ali ne i suštinski izgradile svoje financijske sustave”, pri čemu okrivljuje kako nedostatak domaće pameti tako i financijske institucije sa Zapada koje su ovdje vidjele šansu za veliku zaradu.
Kad pogledate austrijske i talijanske banke koje su došle na naše područje, njihova profitna stopa je bila nekoliko puta veća u tranzicijskim zemljama, u našim zemljama, nego što je bila u domicilnim zemljama.Profesor Ljubo Jurčić
“Dolazili su savjetnici, lobisti, pametni ljudi sa Zapada govoreći da naš novac ne vrijedi i da se ne smijemo zaduživati u vlastitom novcu, nego se moramo zaduživati u inozemstvu. Bez obzira što su sve to mlade zemlje, ali kad vidimo Europu prije 200-300 godina, ona se isto razvijala koliko na industrijskoj revoluciji toliko i na vlastitom novcu. Ono što smo imali ovdje je bio svojevrsni način izvlačenja kapitala i bogatstva iz tih zemalja”, kazao je Jurčić za Zašto?
Dalje je dodao da se monetarni sustav globalizira i da su, u trenutku kad postoje mnogi sudionici na svjetskom tržištu koji gledaju gdje će zaraditi, “oni u zemljama Zapadnog Balkana promovirali koncept negiranja vlastite domaće valute, da to ne vrijedi nešto značajno, da se mora zaduživati u stranoj valuti”.
“I to je tako od Grčke, Makedonije, Albanije, Crne Gore i Hrvatske gdje su se zemlje koje imaju vlastitu valutu zaduživale u stranoj valuti i time su došle u opasnost da ih blokiraju strane financijske institucije. To je opet, s jedne strane, nepoznavanje izgradnje financijskog sustava ili podsustava u ukupnom ekonomskom sustavu, a s druge strane ipak te velike svjetske financijske institucije u rukama su onih koji imaju kapital i na taj način žele zaraditi u manje razvijenim zemljama. Kad pogledate austrijske i talijanske banke koje su došle na naše područje, njihova profitna stopa je bila nekoliko puta veća u tranzicijskim zemljama, u našim zemljama, nego što je bila u domicilnim zemljama”, kazao je Jurčić.
Migracije, socijalna nestabilnost, energija
Što se tiče rizika za poslovanje u zemljama Jugoistočne Europe, Svjetska banka kao najveće rizike za Sloveniju navodi fiskalnu krizu, propast globalne ili regionalne uprave, međudržavni sukob, kolaps ili krizu države te rast cijena imovine.
Među rizicima za Hrvatsku se navode propast državne uprave, prisilne migracije velikih razmjera, duboku socijalnu nestabilnost, nezaposlenost ili nisku zaposlenost te nagli porast cijena energije i fiskalnu krizu.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, osim propasti državne uprave, Svjetski ekonomski forum među najveće rizike navodi duboku socijalnu nestabilnost, nezaposlenost ili nisku zaposlenost, prisilne migracije velikih razmjera te međudržavni sukob.
Najveći rizik za Srbiju je nagli porast cijena energije, posebno električne te nafte i plina, propast državne uprave, nezaposlenost ili nisku zaposlenost, međudržavni sukob te duboku socijalnu nestabilnost.
Crna Gora se, prema ocjeni Svjetskoga ekonomskog foruma suočava s rizicima propasti financijskih mehanizama ili institucija, fiskalnom krizom, zloupotrebom tehnologija, nezaposlenosti ili niskom nezaposlenosti te naglim porastom cijena energije.
Među glavne rizike za Sjevernu Makedoniju Svjetski ekonomski forum ubraja prisilne migracije velikih razmjera, propast državne uprave, neuspjeh urbanističkog planiranja, nelegalnu trgovinu te duboku socijalnu nestabilnost.
Propast financijskih institucija, nepodnošljiva inflacija, propast globalne ili regionalne uprave, fiskalne krize te kvar informatičke infrastrukture glavni su rizici za poslovanje u Albaniji, prema ocjeni Svjetskog ekonomskog foruma.
