Jesu li obrazovni sistemi u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori prilagođeni potrebama i zadovoljavaju li standarde kako bi budući akademski građani mogli ravnopravno znanjem, ali i iskustvom kojeg steknu tokom školovanja parirati svojoj generaciji širom zapadnih zemalja? Tim pitanjima bavimo se u ovosedmičnoj rubrici "Glasom mladih" .
Već nekoliko godina pokušava se kroz Platformu za Zapadni Balkan o obrazovanju i obukama koja jednom godišnje okuplja ministre obrazovanja iz zemalja regije kako bi razgovarali o reformama i aktuelnim strategijama Evopske unije u toj oblasti. Oni identifikuju prioritete i usaglašavaju se o zajedničkom djelovanju. No, kako smatraju studenti u ovim zemljama pomaka je malo.
Mladi u Srbiji, kako su naveli u razgovoru sa Zoranom Glavonjićem djelimično su zadovoljni sistemom obrazovanja. Studentima uglavnom nedostaje savremeniji sistem nastave, sa više prakse, dok se za učenje sve više snalaze uz pomoć interneta.
U BiH je rascjepkanost obrazovnog sistema od nivoa kantona, pa do entiteta u RS, sve do segregacijskih modela obrazovanja po sistemu "dvije škole pod jednim krovom" dovela do toga da je kvalitet obrazovanja postao upitan, a mladi željni znanja sve više pokušavaju naći načina da se školuju van BiH. Jedan od primjera podijeljenosti jeste i Mostarski univerzitet, jedan s jedne, drugi sa druge obale Neretve. Ipak, studenti nisu toliko nezadovoljni kvalitetom, ali u razgovoru sa Mirsadom Behramom, ukazuju na nedostatak praktične nastave, koja je ključna za ono što se školuju i čime bi nakon završetka školovanja trebali konkurirati na tržištu rada.
Dvije trećine mladih smatra da ih obrazovni sistem u Crnoj Gori ne priprema dobro za potrebe modernog tržišta rada, dok polovina mladih nije imala praksu tokom školovanja, podaci su iz poslednjeg istraživanja Centra za Građansko obrazovanje. Svakodnevni život u školama i na fakultetima je za ubedljivu većinu mladih stresan i težak. Koliko su mladi zadovoljni kvalitetom visokog obrazovanja i na koji način popunjavaju “rupe” u znanju studente u Nikšiću pitala je Lela Šćepanović.
U najnovijoj emisiji Glasom mladih govorimo i o tome zašto je Bosnu i Hercegovinu do sada napustilo skoro pola njenog stanovništva, kako je Ajdin Hodžić sa svega 18 godina preuzeo brigu o porodici i farmi u selu Trešnjica kod Goražda. Čućete i kako je bilo na sarajevskom Festivalu bajke za djecu i odrasle.
Čitavu emisiju poslušajte ovdje:
Facebook Forum