Mjesec nakon što je evropski komesar Johanes Han najavio da će Brisel pokrenuti pitanje dodjele stanova javnim funkcionerima u Crnoj Gori, u Podgoricu je stigao šef Jedinice za Crnu Goru u Generalnom direktoratu Evropske komisije za pregovore o proširenju, Tomas Haglajtner.
Jedna od tema razgovora sa predstavnicima Vlade su upravo stanovi.
Naime, iz Evropske unije (EU) direktnije upiru prstom na taj problem i pozivaju crnogorske vlasti da stanove dodjeljuju na "transparentan način i po zaslugama", što je u srijedu na Pododboru za pravdu, slobodu i bezbjednost, predstavnika Crne Gore i Evropske komisije, Haglajtner jasno poručio.
U međuvremenu, ne jenjava afera "Stanovi" nazvana po tome kako je crnogorska Vlada iz državnog budžeta javnim funkcionerima pod bagatelnim uslovima dijelila stanove ili stambene kredite.
Pravnik Budislav Minić, ispred civilne organizacije KOD (Konkretno, Odgovorno, Dostojanstveno), koja je polovinom avgusta objavila spisak funkcionera kojima je Vlada pod veoma povoljnim uslovima obezbijedila stanove, odnosno stambene kredite, za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže kako ne misli da će pritisak EU donijeti promjene u Vladinoj politici u toj oblasti. Posebno ne ako se uzme u obzir da se sljedeće godine u Crnoj Gori održavaju parlamentarni izbori.
"Ja to ne očekujem, osim vebalnog usaglašavanja. Ali, u praksi, to će na ovaj ili onaj način biti nastavljeno, što ova vlast radi u kontinuitetu. Dakle, podjela stanova, širenje krugova lica za nagrađivanje za partijske učinke itd., ukazuje da je to jedan od važnijih faktora održavanja na vlasti", tvrdi Minić.
U javnosti isplivavaju novi slučajevi dodjele stanova.
List Vijesti izdanju za četvrtak (10. oktobar) piše kako je savjetnik za finansije u podgoričkom preduzeću Vodovod i kanalizacija Bojan Lazović, stan koji je kupio preko Vladinog projekta "1.000 plus", takođe pod povlašćenim uslovima, poklonio svojoj majci, a onda od Vodovoda u maju 2019. navodno dobio stan po cijeni od 485 eura po kvadratu, koja je znatno ispod tržišne.
Medenica: Podigla sam 30.000 eura za poboljšanje uslova stanovanja
Na spiskovima povlašćenih javnih funkcionera kojima je Vlada obezbijedila "krov nad glavom" našli su se poslanici, ministri, sudije, tužioci, policijski funkcioneri…
Među njima ima i onih koji su već imali kuće ili stanove, pa su opet dobijali bagatelne stambene kredite. Tako je svoj specifičan slučaj, prije tri dana pred novinarima pokušala da objasni predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica.
"U Podgorici 2005. godine dobila sam stan od 80 kvadrata, za čiji je otkup bilo potrebno 17.000 eura. Kako je plata bila 300 eura, ja sam se obratila Vladi i dobila tih 20.000 eura, otkupila stan i postala njegova vlasnica. Taj stan sam poklonila kćerki", istakla je Medenica.
Nakon toga Medenica je za rekonstrukciju porodične kuće od Vlade dobila novi kredit od 30.000 eura.
"Trebalo je praviti neke korekcije, konkretno na krovu, i ja sam tada tražila kredit. Tako da sam podigla 30.000 eura za poboljšanje uslova stanovanja", pojasnila je Medenica.
Baš to, da je Vlada u stambenom zbrinjavanju bila "široke ruke" prema samom vrhu pravosudne vlasti, za Budislava Minića je problematično.
"Mnogo je zanimljivo da, pored svih kritika i javnog nepovjerenja u pravosuđe, javno i potpuno rasterećeno čelnica sudske vlasti i ljudi iz izvršne vlasti, kao normalno komentarišu to što izvršna vlast dijeli stanove i kredite - i to onoj grani vlasti koja bi u pogledu budžetskih sredstava trebalo da ima svoju nezavisnost, da bi ostvarila i onu nezavisnost koju očekuju građani", stav je Minića.
MANS: Vlada kupuje lojalnost drugih predstavnika vlasti
I iz nevladina organizacije Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), koja se sistematski bavi slučajevima Vladine raspodjele stanova funkcionerima, upozorili su na opasnost da Vlada na taj način kupuje lojalnost predstavnika drugih grana vlasti.
"Da li je Vlada te koje je stambeno obezbijedila zadužila i da li je tu riječ o određenoj trgovini uticajem, odnosno da li samim dobijanjem kredita ili stana određeni državni funkcioner ili službenik postaje apsolutni i bespogovorni poslušnik Vlade?", istakao je ranije za RSE direktor istraživačkog centra MANS-a, Dejan Milovac.
Odlazeći komesar za proširenje EU Johanes Han je u intervjuu za podgoričke Vijesti 12. septembra najavio je da će Evropska komisija pokrenuti pitanje dodjeljivanja stanova javnim funkcionerima i upozorio da se Crna Gora kao kandidat za članstvo obavezala na drugačije principe.
"Nije mi poznato da takva praksa postoji u bilo kojoj članici EU. To nije kompatibilno sa principima javne administracije kojima su se države u procesu proširenja obavezale i pokreće bitna pitanja koja idu u srž vladavine prava", rekao je Han.
Odgovor je, na upit novinara, ubrzo stigao od premijera Duška Markovića.
"Komesar Han neka brine o standardima rješavanja socijalnih, stambenih potreba u njegovoj zemlji, u okviru EU, a mi smo dužni da to radimo u interesu naših građana. Ovo nije politika koja zahtijeva standarde. Ovo je naša nacionalna politika i naše pravo. Ja mislim da je to dobro. Ako je bilo devijacija, te ćemo devijacije eliminisati", kazao je Marković.
Upravo je premijer Marković 10. avgusta, pritisnut zahtjevima opozicije u parlamentu, skinuo oznaku tajnosti sa spiska 95 povlašćenih funkcionera, koji su od 2016. godine, od kada je on premijer, ili dobili stanove ili kredite za njihovu kupovinu, po gotovo simboličnim sumama.
No, ključna institucija za borbu protiv korupcije - Agencija za sprječavanje korupcije (ASK), sa čijim je direktorom Sretenom Radonjićem premijer Duško Marković familijarno povezan, utvrdila je kako je samo četvoro funkcionera sa tog spiska prekršilo Zakon, pošto promjene u svom imovinskom kartonu nijesu prijavili na vrijeme.
MANS insistira na objavljivanje spiskova funkcionera koji su stanove i kredite dobili i prije 2016. godine, za vrijeme mandata premijera Mila Đukanovića. Na to su Vladinu stambenu komisiju obavezale dvije presude Upravnog suda, upravo na žalbu MANSA.
Tako nešto Budislav Minić ne očekuje, ali najavljuje nove spiskove sa kojima će KOD u jednom trenutku izaći u javnost.
"Insajderske informacije mi i dalje dobijamo, ali je praksa KOD-a da ih detaljno provjerava i nakon što ih provjeri objedini, u konzistentnom javnom obraćanju informiše javnost o tome do čega smo došli", ističe Minić.
Zahtjevi za ocjenu ustavnosti
Od izbijanja afere "Stanovi", Ustavni sud je dobio više zahtjeva za ocjenu zakonitosti (ustavnosti) zakona na osnovu kojih je Vlada dijelila stanove i povoljne kredite.
Posljednja urgencija stigla je od opozicionih Demokrata, koji traže da taj sud to pitanje prioritetno razmatra.
Istu inicijativu prethodno je uputio opozicioni savez Demokratski front, a početkom juna i nevladina organizacija Institut Alternativa. Odgovora, međutim, još nema.
Predsjednik tog suda Dragoljub Drašković od Vlade je dobio stan od 109 kvadrata, iako je već imao dvije nekretnine: stan od 52 i kuću od 110 kvadrata.
Kako je objavio Institut Alternativa, u Sloveniji i Hrvatskoj, koje su članice EU, ne postoji praksa dodjele stambenih kredita javnim službenicima.
Slovenački službenici i funkcioneri mogu samo da računaju na to da im država rentira stan tj. da budu podstanari u državnom stanu.
Dodjelu državne pomoći funkcionerima i službenicima za rješavanje stambenog pitanja Srbija je praktikovala do 2006. godine, kad je tamošnji Ustavni sud tu praksu proglasio neustavnom i nezakonitom.
Facebook Forum