"Suočavamo se sa nečim na šta je nevladin sektor odavno upozoravao. Možda Crnoj Gori nije aktivirana klauzula balansa (odluka Evropske unije o suspendovanju pregovora sa zemljom kandidatom za članstvo u EU, prim. nov.) ali ona praktično djeluje", ističe za Radio Slobodna Evropa (RSE) politički analitičar Zlatko Vujović iz nevladinog sektora.
"To znači da nema daljeg napredovanja u procesu pregovara Crne Gore sa Evropskom unijom (EU). Mi, makar izvjesno vrijeme, stojimo u mjestu sa jasnom političkom porukom da naprijed nema, dok se ne ostvari značajniji napredak u poglavljima 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost)", dodaje Vujović.
Nakon što je Evropska komisija u svom posljednjem izvještaju o napretku, krajem maja ove godine, uputila niz kritika na račun Crne Gore u domenu vladavine prava, slobode medija i raširenosti korupcije na visokom nivou, Brisel nije prestao da šalje packe zvaničnoj Podgorici.
One su se, prije svega, odnosile na to što Crna Gora i nakon sedam godina pristupnih pregovora nije ispunila privremena mjerila u ključnim poglavljima 23 i 24.
Han: Bez zaštite slobode medija nema naprijed
Umjesto mantre o Crnoj Gori kao "lideru u evropskim integracijama na Balkanu", koju su godinama ponavljali visoki zvaničnici briselske administracije, ređale su se, više-manje, otvorene kritike. Posljednja je stigla od odlazećeg evropskog komesara za proširenje i dobrosusjedsku politiku Johanesa Hana.
U intervjuu podgoričkom dnevniku "Vijesti", Han je problematizovao praksu crnogorske Vlade da iz državnog budžeta javnim funkcionerima, po veoma povoljnim uslovima, dodjeljuje stanove ili kredite za njihovu kupovinu.
"Takva praksa ne postoji ni u jednoj članici EU", poručio je Han, koji će ubuduće kao član Evropske komisije pokrivati funkciju komesara za budžet i ljudske resurse.
Vladina politika raspodjele stanova javnim funkcionerima u Crnoj Gori, prema Hanovim riječima, nije kompatibilna sa principima javne administracije kojima su se države u procesu proširenja obavezale i zadire u samu srž vladavine prava.
Povoljni stambeni krediti za crnogorske funkcionere
Istoga dana Han se, obraćajući se preko video bima učesnicima skupa Dani medija - EU i Zapadni Balkana, koji se održava u Podgorici, osvrnuo na značaj slobode medija u zemljama kandidatima za članstvo u EU.
"Naša poruka je uvijek ista - ne može se ostvariti napredak u pravcu učlanjenja u EU bez zaštite slobode medija i slobode izražavanja. To je razlog zašto proces pristupanja počinjemo i zaključujemo poglavljima o vladavini prava 23 i 24. Pažljivo ćemo pratiti da zahtijevani standardi EU u ovom sektoru ne samo da budu usvojeni i ugrađeni u zakonodavstvo, već i da se implementiraju u stvarnosti", poručio je Han.
U tom kontekstu, Johanes Han je apostrofirao nerješavanje slučajeva napada na novinare, kao što je onaj na Oliveru Lakić, i poručio kako to direktno utiče na tempo pregovore Podgorice sa Briselom.
A da je tempo usporen, govori i činjenica što Crna Gora u procesu evropskih integracija nije otvorila jedino preostalo poglavlje 8 (Zaštita konkurencije i državna pomoć).
Analitičar Zlatko Vujović primjećuje da se i tu, zapravo, sve vrti oko vladavine prava.
"Ono što je meni tu veoma indikativno jeste da je Johanes Han jasno rekao da razlog zašto nije otvoreno posljednje, osmo poglavlje, ne tiče se samog tog poglavlja i kriterijuma koje ono propisuje, već da zavisi prije svega od toga da države članice EU nijesu zadovoljne što smo uradili u poglavljima 23 i 24. I to je potvrda sa tako visokog mjesta nečega što su, makar oni koji komuniciraju sa evropskim i američkim zvaničnicima čuli često, da nema govora da napredujemo u procesu evropskih integracija, ako tome ne prethodi napredak u 23-ojci i 24-orci", pojašnjava Vujović.
Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Aleksandar Drljević za Radio Slobodna Evropa pobija tezu kako su evropske integracije u svojevrsnom ćorsokaku i zastoju:
"Jedina legitimna potvrda o zastoju u integracijama, odnosno aktiviranju klauzule balansa može doći samo od Evropske komisije, o čemu do sada nije bilo ni naznake. Naprotiv, Crna Gora je okarakterisana kao predvodnik u integracijama, kako od strane evropskih, tako i atlantskih partnera i njen napredak u ovom procesu, i pored brojnih obaveza i reformskih aktivnosti koje nam slijede, se ne dovodi u pitanje. Pristupanje EU ima svoj tempo koji često ne zavisi od toga da li smo mi završili naš dio obaveza. Upravo to se pokazuje na primjeru poglavlja 8 Konkurencija gdje je Crna Gora ispunila mjerila za otvaranje, ali čeka saglasnost država članica EU."
Raonić: Dugotrajan proces integracija
Boris Raonić iz nevladine organizacije Građanska alijansa za RSE kaže kako ipak ne misli da će Brisel i formalno Crnoj Gori uvesti klauzulu balansa.
"Ne vjerujem u mogućnost aktiviranja klauzule balansa, jer to ne bio mudar potez ni na jednoj strani. To je maltene sada jedina alatka kojom se Crna Gora tjera da ide dalje u proces EU integracija. Tako da ni samoj Evropskoj komisiji to nije u interesu. Tako da naša država mora biti zbilja spremna, moramo zbilja jačati našu vladavinu prava i naše institucije, te da se ponašamo na ozbiljan, evropski način", kaže Raonić.
Na pitanje RSE da li vidi političku volju u Crnoj Gori da se realizuje sve ono što je u evropskoj agendi, Raonić odgovara:
"Tu je upravo ključni problem, jer ja ne vidim jaku političku volju. Prosto, niko neće raditi na tome da oslabi metode na kojima ostvaruje poziciju moći, bez nekog velikog pritiska. Nažalost, vlast nije imala dovoljno pritiska ni od nas iz civilnog sektora, ni od medija, niti od političke opozicije, da mnogo više poradi na tim pitanjima. Zato je njena pozicija bila više nego lagodna, pa imamo ovako usporen i dugotrajan proces integracija."
Kritike Podgorici iz Brisela i Vašingtona
Kritike na račun potrebe ubrzavanja evropskih integracija Crne Gore, više-manje uvijeno, osim iz Brisela stižu i iz Vašingtona. Uz frazu da se cijeni dosadašnji napredak, koji su crnogorske vlasti postigle na evroatlantskom putu, uslijedilo bi i ono "ali".
Tako je tokom nedavne posjete Podgorici zamjenik pomoćnika državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja SAD-a Metju Palmer konstatovao kako Crna Gora mora da uradi mnogo više, posebno u oblastima slobode medija i vladavine prava.
Slične poruke stigle su i od grupe američkih senatora koje je predvodio Lindzi Grem. On je podvukao kako je za Crnu Goru i dalje izazov vladavina prava, kako bi imala više investitora iz SAD-a i Zapada.
Koliko zamajac evropskim integracijama Crne Gore može biti nova briselska administracija, koju će predvoditi predsjednica Evropske komisije Ursula van der Lajen, koja je predložila Lasla Tročanjija, bivšeg ministra pravde Mađarske, za novog komesara za politiku proširenja?
Vujović: Napraviti značajne pomake
Zlatko Vujović smatra da bi to bila dobra vijest za perspektivu članstva Crne Gore u EU, pošto je Mađarska snažno lobirala i za njeno članstvo u NATO.
"U svakom slučaju, ko god bio komesar za proširenje EU, nadam se da će crnogorski zvaničnici shvatiti da će se morati napraviti značajni pomaci da bi smo išli naprijed u procesu pridruživanja EU. Bez obzira što je realno gledajući EU potreban rezultat, kao što će biti potreban i novoj Evropskoj komisiji. Jer, Crna Gora djeluje kao pogodna prilika, koja sa svojih 600.000 stanovnika ne može dramatično da utiče, niti da bude remetilački faktor u regionu. I tu su naše šanse. Ali te šanse bi crnogorske vlasti trebalo da iskoriste i što prije ispune što više uslova koje je pred njih postavio Brisel. A ne da tom pitanju prilaze na način kako mi se čini da prilaze a to je: Mi ćemo svakako ući u EU, radili ili ne radili", riječi su Vujovića.
Crna Gora pristupne pregovore o članstvu u EU vodi duže od sedam godina (zvanično počela 29. juna 2012. godine). U tom periodu uspjela je da otvori 32 od 33 pregovaračka poglavlja, među kojima je i finansijski najzahtjevnije poglavlje 27, koje se odnosi na zaštitu životne sredine.
EU je baš sa Crnom Gorom počela novi pristup u pregovorima, po kome su među prvima otvorena pregovaračka poglavlja 23 i 24, te ona će ostati otvorena do kraja pregovaračkog procesa.
Kao država kandidat, Crna Gora, prema podacima sa sajta državnog parlamenta, od EU dobija finansijsku pomoć u okviru Instrumenta za pretpristupnu podršku (IPA).
U periodu 2007-2013. (IPA I), na raspolaganju je imala 235 miliona i 200 hiljada eura, dok je za period 2014-2020. (IPA II) za Crnu Goru opredijeljeno 270 miliona eura.
Facebook Forum