Početkom avgusta ove godine je u jednoj od prometnih ulica u Ulcinju, grada na krajnjem jugoistoku Crne Gore, izgorio automobil a snimci incidenta vrlo brzo su osvanuli na društvenim mrežama.
No, ono što je više od požara šokiralo javnost jeste reakcija autora videa koji su sve vrijeme snimali ne pokušavajući da pozovu pomoć ili pomognu u gašenju.
Vatrogasci u Ulcinju potvrđuju da nijesu reagovali na vrijeme jer su kasno primili poziv za intervenciju.
"Mi smo analizirali cijelu situaciju i zaključak je da smo kasnije intervenisali jer građani koji su bili na licu mjesta nijesu odmah pozvali pomoć. Ja podsjećam sve njih da je i zakonska i moralna obaveza da kada se dešavaju ovakve stvari što prije pozovu pomoć kako bi se izbjegle teže posljedice po ljude i imovinu", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) komandir Vatrogasne službe u Ulcinju, Saubhi Mehmeti.
Nedavno je na društvenim mrežama osvanuo i video koji prikazuje mučenje psa u Kotoru u kojem učestvuje nekoliko djevojaka koje nasilno pokušavaju da životinju napiju alkoholom. Jedna od djevojaka je čitav događaj objavila na Instagramu, odakle se vrlo brzo proširio i na ostale društvene mreže. Profil je uklonjen nakon oštrih kritika pratilaca.
Kako objasniti ponašanje osoba u oba slučaja?
Snimaju, pomoć ne zovu
"Izgleda da je mladima hit ljeta da urade nešto ludo što će onda biti propraćeno salvama pohvala, lajkova i šerovanja na društvenim mrežama", komentar je psihološkinje Aide Perović sve učestalijih situacija u kojima se ljudi izlažu rizičnim situacijama koje snimaju a potom ih objavljuju na društvenim mrežama.
Još drastičniji primjeri, snimanje mučenja životinja ili kada umjesto da priteknu u pomoć snimaju nesreće, opasne situacije, kojima slučajno prisustvuju, otvaraju pitanje da li je riječ o mladalačkom "junačenju" ili o nekoj vrsti poremećaja ponašanja, kako smatra takođe psihološkinja, Radmila Stupar Đurišić.
"Naša kultura je trenutno takva da je važno objaviti sve, biti prvi koji je prenio informaciju jer si tako cool, glavni, tako si faca. Ne razmišlja se o dubini, o posljedicama, postoji samo sada i danas i živjeti za lajk. To je jedan trenutni kulturološki momenat u kojem se nalazi naše društvo", kaže za RSE Stupar Đurišić.
- Vlogeri na sudu zbog tajnog snimanja seksualnih radnica
- Instagram sakriva broj 'lajkova' kako bi se 'uklonio pritisak' kod korisnika
- Zašto je FaceApp zaludio svijet i šta se krije iza aplikacije?
Đurišić: Elementi sociopatije
Za psihološkinju Radmilu Stupar Đurišić tu ima elemenata koji ukazuju na ozbiljne psiho-sociološke poremećaje.
"Vidite, neko bude zatečen momentom pa ne reaguje adekvatno i pomogne ili prekine nemili događaj a neko je sociopata a i ne zna da to jeste. Sociopate moraju da ostave trag, oni moraju da se pohvale da su vidjeli ili doživjeli nečiju patnju. Osoba koja iz dana u dan, mjeseca u mjesec, ili jednom godišnje, nalazi uživanje u tome da slika, prisustvuje, prenosi nečiju patnju bilo da se radi o ljudima, životinji, biljkama ili su u pitanju zgrade, vozila, to ima potrebu da podijeli sa drugima jer misli da će i oni uživati u tome na isti način", kaže Đurišić.
Osim toga, pojedinci sve češće snimaju i na internetu objavljuju sopstveno izlaganje raznim situacijama opasnim po život.
Morske avantura više grupa mladih koji su tokom jakog nevremena na crnogorskom primorju ignorisali upozorenja, uskakali u more pokušavajući da pobijede ogromne talase, bila je vrlo popularna na društvenim mrežama.
Na stotine lajkova i šerovanja fotografija i video zapisa iz Petrovca, Ulcinja, Budve, o događaju koji je za sedmoro mladih mogao da završi tragično, da ih iz valovitog mora nijesu izvukli spasioci.
'Tražili su nevolju'
Žarko Lukšić iz Uprave Pomorske sigurnosti u Baru, čiji je posao između ostalog traganje i spašavanje na moru, za RSE kaže da su mladi koje su spasavali jednostavno tražili nevolju, ignorisali upozorenja i crvenu zastavicu koja je bila istaknuta tokom nevremena.
"Ti mladi ljudi su neodgovorni, nijesu htjeli da poslušaju spasioce da ne ulaze u vodu, ignorisali su crvenu zastavicu. Vjerujte mi da nije bilo jednostavno spasavati ih iz talasa koji su bili sigurno do tri metra. Mi imamo iskusnu ekipu spasilaca ali smo u ovom konkretnom slučaju rizikovali naše živote", riječi su Lukšića.
Psihološkinja Aida Perović ovakve događaje pripisuje njihovom uzrastu i modelima ponašanja i razmišljanja koji se javljaju u tom životnom dobu.
"Junačenje, dokazivanje sa jedne strane, a sa druge strane jedan vrlo snažan otpor autoritetima. U ovim posljednjim slučajevima na primorju autoritet je bio spasilac koji upozorava kupače da ne ulaze u uzburkano more. U tom uzrastu ti mladi ljudi žele da pobijede sebe bez obzira na rizike", ističe Perović.
Ponašanje u maniru "sve za lajk" samo je dio priče o trendovima koje mladima diktiraju društvene mreže, ističe za RSE Aida Perović.
"Mladi ali i ne samo mladi, prate trendove poznatih ličnosti koje, od šminke pa do dublera, uspijevaju da prikažu sebe u nekim kategorijama supermena i supermenki i to je svima nama bez obzira na godine i iskustvo očigledno veliki izazov i provokator. To je pogotovo izraženo kod mladih koji precjenjuju svoje mogućnosti a potcjenjuju rizike", zaključuje Perović.
Facebook Forum