Godišnjice genocida u Srebrenici u Crnoj Gori godinama obilježavaju predstavnici Foruma Bošnjaka dok predstavnici države taj događaj gotovo da ignorišu. Ni ove godine ih nije bilo na platou ispred spomenika svim žrtvama ratova na prostoru bivše Jugoslavije koji se nalazi na Pobrežju, u Podgorici.
Kakav je odnos države prema genocidu u Srebrenici i zašto Crna Gora zvanično ne obilježava dan kada su 11. jula 1995. godine snage bosanskih Srba upale u tadašnju zaštićenu zonu Srebrenice i počinile najveći zločin prema civilima u Evropi nakon Drugog svjetskog rata?
Uz vidan izostanak predstavnika državnih organa i gradske uprave Podgorice, predstavnici Foruma Bošnjaka i malobrojni građani položili su cvijeće i minutom ćutanja odali poštu žrtvama genocida u Srebrenici i drugih zločina.
Dugogodišnji potpredsjednik crnogorskog parlamenta i član Foruma Bošnjaka Rifat Rastoder kaže da je posrijedi opstrukcija nadležnih i da je to sramota za državu Crnu Goru.
"Forum nema više namjeru, niti želju nadomještati ulogu i obavezu nadležnih državnih institucija poput Ministarstava za ljudska i manjinska prava, kulture, obrazovanja i drugih, koji do sada nijesu ništa učinili da stvore trajnije uslove za zvanično obilježavanje ovog datuma. Tražimo da se 11. jul uvrsti u kalendar značajnih datuma kako bi se na taj način stvorile pretpostavke da se on ubuduće zvanično obilježava. U protivnom, zaista ima mjesta sve izraženijim sumnjama da je u pitanju klasična opstrukcija i svojevrsna blamaža Crne Gore", poručuje Rifat Rastoder.
Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. donio je presudu kojom masakr u Srebrenici kvalifikuje kao čin genocida. Dvije godine kasnije, u julu 2009, Skupština Crne Gore usvojila je Deklaraciju o prihvatanju rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici, kojom se osuđuje "masovni zločin u tom bosanskohercegovačkom gradu, kao i druga zlodjela počinjena tokom sukoba na prostorima bivše Jugoslavije".
Deset godina kasnije, državne institucije Crne Gore i dalje ne daje institucionalni karakter obilježavanju genocida u Srebrenici, poručuje Rifat Rastoder.
"Nastavlja se tradicionalna praksa da smo verbalno uradili jedan značajan iskorak, a sada se prosto blamiramo time što ne želimo, nećemo ili ne umijemo da to učinimo trajnim i zvaničnim, radi generacija koje dolaze i nauka da se slične stvari više nikada ne dogode", kaže Rastoder.
Od funkcionera političkih partija, osim nacionalnih predstavnika Bošnjaka, na obilježavanju 24. godišnjice genocida u Srebrenici bili su samo predstavnici opozicione Socijaldemokratske partije (SDP). Nije bilo predstavnika Demokratske partije socijalista (DPS), koja je na državnom nivou u koaliciji sa Bošnjačkom strankom i drugim nacionalnim partijama.
Izostanak predstavnika državnih institucija na događaju koji svake godine podsjeća na genocid u Srebrenici potvrda je da zvanična Crna Gora još nije spremna da se suoči sa prošlošću i svojim dijelom odgovornosti za ono što se dogodilo, smatra počasni predsjednik SDP-a i nekadašnji predsjednik Skupštine Crne Gore, Ranko Krivokapić.
"To je samo dokaz da država neće da se suoči sa tim a to je i dokaz da je ista elita na vlasti. Dok sam bio predsjednik Skupštine, uvijek sam bio tu sa ovim ljudima i davao taj institucionalni značaj obilježavanju ali ovo mora da postane državna manifestacija i da bude zvanično obilježavanje kako se slične užasne stvari ne bi ponovile. Ali mi imamo jedan paradoks u mnogim zemljama bivše Jugoslavije - da su strvinari iz tog rata na vlasti. Nama je potrebna promjena takvog stanja i reintegracija ovog prostora", navodi Krivokapić.
Predstavnici koalicije za REKOM (Regionalna komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriji bivše SFRJ od 1. januara 1991. do 31. decembra 2001. godine, prim. aut.), brojni građanski aktivisti i nezavisni intelektualci godinama ukazuju na nedostatak političke volje da se Crna Gora suoči sa ratnom prošlošću a to je, kako navode, najvidljivije na primjeru sudskih postupaka za ratne zločine počinjene na njenoj teritoriji tokom 90-ih godina prošlog vijeka.
Za jedan od njih, deportacije bosanskih izbjeglica iz Crne Gore, ni nakon tri decenije još niko nije osuđen, niti su porodice žrtava dobile punu istinu o onome što se njihovim najbližima dogodilo u maju 1992. u policijskoj stanici u Herceg Novom odakle su odvedeni u logore u Republici Srpskoj.
Takođe, iz vrha crnogorske vlasti je još 2011. godine obećano da će spomenik žrtvama deportacije biti podignut u krugu policijske stanice u Herceg Novom, kao i da će 27. maj biti proglašen Danom sjećanja na deportovane.
To se, međutim, do danas nije dogodilo.
Komemoracija u Srebrenici za 33 žrtve genocida
Boris Raonić iz Građanske alijanse za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da ignorantski odnos države Crne Gore prema obilježavanju godišnjice genocida u Srebrenici i drugih zločina, nikoga ne bi trebalo da iznenađuje.
"Ukoliko ste vi bili dio mašinerije koja je kreirala zločin, teško da ćete se iskreno boriti za bilo koji aspekt u vezi sa tim zločinom, kako obilježavanje, rad sa žrtvama, postizanje pravde, kažnjavanje zločinaca i tako dalje. Mi, ovdje u Crnoj Gori, imamo i apsurdnu situaciju koja zaista boli, jer, ukoliko i žrtva počinje da podržava zločinca, onda je tu neki ozbiljan problem. Sunarodnici žrtava, koji su tokom 90-ih bili žrtve torture i gubili živote, ovih dana politički podržavaju one koji su bili dio mašinerije, koja je izvršila sve ove zločine u zemljama okruženja i u Crnoj Gori", primjećuje Raonić.
Iz Bošnjačke stranke, koja je članica vladajuće crnogorske koalicije, koju predvodi DPS, ranije su saopštili da osuđuju svako negiranje, poricanje ili relativizaciju genocida u Srebrenici.
Facebook Forum