U zagrebačkoj Bolnici sestara milosrdnica otkrivena je spomen-ploča liječnicima i časnim sestrama koji su za vrijeme njemačke okupacije i kvislinškog ustaškog režima liječili i sakrivali preko 260 Židova. Akcija je bila provođena u koordinaciji sa zagrebačkom Židovskom općinom i zagrebačkim nadbiskupom Alojzijem Stepincem. Otkrivanju spomen-ploče nazočili su izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Ilan Mor i glavni rabin za Hrvatsku i Crnu Goru Lucijan Moše Prelević.
"U strašnim vremenima ustaškog režima i nacističke ideologije rasizma, priča o liječnicima i časnim sestrama Družbe milosrdnica pokazuje da uvijek postoji izbor", kazao je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković na otkrivanju spomen-ploče u atriju zagrebačke Bolnice sestara milosrdnica posvećene liječnicima, medicinskom osoblju i časnim sestrama koje su po cijenu vlastitog života za vrijeme njemačke okupacije i kvislinškog ustaškog režima liječili i spašavali Židove. Židovi za vrijeme NDH nisu mogli u državne bolnice, Bolnica sestara milosrdnica bila je u vlasništvu Katoličke crkve i Židovi su tamo smještani, liječeni, sakrivani i spašavani u uskoj koordinaciji zagrebačke Židovske općine, zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca i osoblja bolnice.
"Ova fascinantna priča o humanosti i hrabrosti liječnika, medicinskog osoblja i časnih sestara i spašavanju pripadnika židovskog naroda povezana je i s pozitivnom ulogom Katoličke crkve i nadbiskupa Stepinca u tim teškim vremenima. Istina o onome što se zaista događalo tih godina zasigurno će dodatno osvijetliti njegovo djelovanje te biti važan faktografski doprinos u daljem svjedočenju o njegovoj ulozi u spašavanju pripadnika židovskog, ali i drugih naroda u Drugom svjetskom ratu", kazao je Jandroković.
Ovu decenijama zaboravljenu priču na svjetlo dana iznio je zagrebački odvjetnik Marko Danon, koji je iz beogradskog Jevrejskog muzeja dobio opsežnu dokumentaciju o liječenju i spašavanju židova u ovoj zagrebačkoj bolnici, a zatim je sam nastavio istraživanje u hrvatskim arhivama i tražio preživjele svjedoke. Dvojicu svjedoka - braću - Danon je pronašao u Izraelu, i na otkrivanju spomen-ploče prenio je priču jednog od njih.
"Jedan, koji je rođen krajem 1941. godine, morao je zajedno sa svojom mamom bježati iz bolnice odmah nakon poroda, jer je na ginekološkoj klinici gdje je mama rodila počela racija. Časne sestre i liječnici su mamu spuštali sa drugog kata pomoću plahti koje su bile zavezane jedna za drugu. Mama i sin su preživjeli rat a mama je za života dala Yad Vashemu u Izraelu svoj iskaz zajedno sa dnevnikom kojeg je vodila", ispričao je Danon.
Hitler šalje u NDH visoke SS oficire Aloisa Krumeya i Franza Abromeita da dodatno pojačaju teror i progon Židova, ali liječenje i sakrivanje Židova nastavilo se njima pred nosom, kaže Danon.
"Bolnica sestara milosrdnica po broju Židova koji su se liječili i skrivali te tako preživjeli rat nosi rekord u Europi. Često se pitam – kakvi su to hrabri i snalažljivi ljudi bili koji su radili u bolnici? Da li su bili svjesni što ih čeka ako bi na njihovom bolničkim odjelima pronašli Židove? Što bi se tim ljudima dogodilo da se recimo Krumey ili Abromeit došli u bolnicu i vidjeli da na nekom odjelu leži pet-šest Židova? Vjerojatno bi pobili cijelu bolnicu! Evo, svima koji su radili u bolnici veliko, veliko hvala", poručio je Danon.
On je dodao da je o cijelom slučaju izvijestio i posebnog američkog izaslanika za pitanje Holokausta Thomasa Yazdgerdija tijekom njegove posljednje posjete Hrvatskoj.
Izaslanik predsjednika Vlade, ministar zdravstva Milan Kujundžić – govoreći o liječnicima i medicinskom osoblju iz tih vremena - kazao je kako je "kao obični Hrvat i kao član hrvatske Vlade spreman kleknuti na svaki grob i ispričati se Bogu i svakoj žrtvi zločina kojeg je počinila hrvatska ruka. Ali isto tako, u hrvatskoj povijesti i u najcrnja vremena bilo je velikih ljudi i velikih humanista koji su po cijenu vlastitog života bili spremni pomoći onima čiji je život bio ugrožen", pohvalio ih je Kujundžić. Oštru osudu NDH i apel da se Drugi svjetski rat konačno završi u glavama hrvatskih građana izrekao je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, a pročitao je i pozdravno pismo predsjednika Koordinacije židovskih općina Republike Hrvatske i predsjednika Židovske općine Zagreb Ognjena Krausa.
Na spomen ploči upisana su imena tadašnje upraviteljice bolnice Sestara milosrdnica Bogoljube Jazvo i liječnika Vatroslava Folrschültza, Aleksandra Blaškovića, Vinka Panca, Milana Žepića, Kurta Hühna i Josipa Glasera.
Otkrivanju spomen-ploče nazočili su izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Ilan Mor i glavni rabin za Hrvatsku i Crnu Goru Lucijan Moše Prelević.
Facebook Forum