Povodom obilježavanja sedamdesete godišnjice dolaska prve grupe kažnjenika na Goli otok, Udruga Goli otok „Ante Zemljar“ i Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću organizirali su komemoraciju, želeći još jednom podsjetiti javnost na golootočke logoraše i sve žrtve političkog nasilja u Hrvatskoj, Jugoslaviji i Istočnoj Europi tijekom razdoblja Informbiro-a.
Na komemoraciji je govorila Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, te ispred Udruge Goli otok “Ante Zemljar” Božo Kovačević i Darko Bavoljak.
Darko Bavoljak ispred Udruge “Ante Zemljar” istaknuo je kako ništa nije učinjeno kako bi se obilježila patnja nekadašnjih logoraša te da je to sramota.
„To je sramota za ovu državu i sve njene građane. Iako vladajuće strukture našeg društva danas okreću glavu od bremenite prošlosti mi kao udruga ne želimo da ovaj otok nestane u brojnim prekrajanjima povijesti, ili još gore u betonizacijama i apartmanizacijama. Stoga ovim putem još jednom apeliramo da se ovo mjesto zaštiti i dostojno obilježi prije nego što sa ovoga svijeta ode i njegov posljednji svjedok,” rekao je Bavoljak.
Kako je istaknula Vesna Teršelič iz Dokumente okupljanjem je iskazano poštovanje prema tisućama žrtava psihičke i fizičke torture na Golom otoku.
“Želimo upozoriti javnost na važnost trajne konzervatorske zaštite ostataka nekadašnjeg golootočkog zatvora i nužnost sprječavanja daljnje devastacije lokaliteta. Posebno zabrinjava podatak da je 31. svibnja ove godine završio period preventivne zaštite lokaliteta, a da odluka Ministarstva kulture o trajnoj zaštiti lokaliteta još nije donesena” podsjetila je voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću.
Božo Kovačević, bivši ministar i bivši saborski zastupnik rekao je kako je “nominalna svrha Golog otoka bio preodgoj, i to na način da su jedni staljinisti druge staljiniste, koji su skrenuli s 'linije', osudili na preodgoj na Golom otoku.“
„Ako postoji nešto u povijesti s čime se Goli otok može usporediti to je samo katolička inkvizicija. Samo mali broj onih koji su ovdje bili zatočeni, a to su uglavnom bili oficiri JNA, su se izjasnili za rezoluciju Informbiroa. Velika većina kažnjenika na Golom otoku su bili oni za koje je vlast sumnjala da bi mogli pogrešno misliti. Vlast koja ne dopušta da bilo tko drugačije misli a kamo li da drugačije politički djeluje uzela je za pravo da tisuće onih za koje su sumnjali da drugačije misle dovede na Goli otok i da ih prisili na preodgoj“, naglasio je Kovačević.
Komemoraciju povodom 70. obljetnice dolaska prve grupe logoraša u negostoljubivu kamenu pustinju u kvarnerskom akvatoriju organizirana je u želji da patnje žrtava političkog nasilja na Golom otoku budu upozorenje o univerzalnoj važnosti zaštite slobode mišljenja i slobode djelovanja kako se takve strahote nikada ne bi ponovile.
Kako su i ovoga puta naglasili ispred Documente i udruge “Ante Zemljar”, važno je sačuvati uspomenu na Goli otok i pretvoriti ga u otok sjećanja, obrazovanja i obrazovnog turizma primjerenog ovom mjestu. Istovremeno, kako naglašavaju, žele ojačati proces kritičkog suočavanja s prošlošću u Hrvatskoj kao fundamentalno važnog preduvjeta izgradnje demokratske i pluralističke političke kulture, zasnovane na međusobnom uvažavanju i konstruktivnom društvenom dijalogu.
