Iako Vlada za sada nema previše razumijevanja za njihove apetite, hrvatski poslodavci ne odustaju od traženja dodatnih kvota za uvoz radne snage. Tvrde da su ugroženi ne samo turizam, nego i građevinarstvo. Sindikati i analitičari odgovaraju da je traženje novog uvoza radne snage mehanizam kako da se manje plati domaću radnu snagu i tako ostvari viši profit.
Poslodavci u turizmu ne odustaju od paničnih apela da Vlada dopusti dodatni uvoz radne snage, jer da inače turistička sezona dolazi u pitanje. Dapače, nisu usamljeni u svom zahtjevu, jer su se javili i građevinski poduzetnici koji zbog pravog booma u graditeljstvu, osim četiri do pet tisuća radnika iz uvoza za turizam, trebaju još oko devet tisuća u graditeljstvu. Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić u izjavi za Hrvatski radio kaže kako ne razumije Vladin odgovor da prvo treba „iscrpiti mogućnost zapošljavanja naših državljana“, jer su službene statistike o broju nezaposlenih ili broju zainteresiranih za rad u turizmu jedno, a stvarnost – drugo.
„Nama se dešava da imate natječaje koji su otvoreni, a nitko se ni ne javi. Da barem pita – OK, kakvi su uvjeti, koja je plaća, kakvo je radno vrijeme, kakav je smještaj, što je s toplim obrokom, dakle da bar znate da postoji interes za takvim radim mjestom. Dakle, nitko se ne javi, iako po evidencijama Zavoda za zapošljavanje i njihovim anketama imate stotinjak tisuća ili šest tisuća ljudi koji bi radili,“ požalio se Majetić.
Predrag Štromar, potpredsjednik Vlade iz Hrvatske narodne stranke, manjeg liberalnog partnera u vladajućoj koaliciji najavio je u ponedjeljak novinarima da će se napraviti neke alokacije u uvoznim kvotama, pa će biti dovoljno radne snage. Po njegovoj ocjeni, rješenje za nedostatak radne snage je u koordiniranoj akciji poslodavaca i Vlade u kojoj bi se višim plaćama i subvencioniranim rješenjem stambenog pitanja vratilo one koji su iz Hrvatske otišli posljednjih desetak godina.
„Ponudite mu toliko novaca koliko je dovoljno da ovdje dobro živi, a mi ćemo mu pripremiti uvjete ako treba riješiti svoje stambeno pitanje i osnovati obitelj – to ćemo riješiti subvencijama ili programom poticane stanogradnje (POS). A vi, poslodavci, dajte mu dobru plaću. Doći će ljudi. U pitanju je ponuda i potražnja. Ponuda posla je velika, što znači da poslodavci tu mogu dobro kalkulirati i osigurati dovoljno sredstava za plaće“, poručio im je Štromar.
Dio sindikata tvrdi da poslodavci niti ne traže domaće radnike, nego traže uvoz strane radne snage kako bi je mogli slabije platiti nego domaće, i na taj način više staviti u svoj džep. Oni u takvom tumačenju problema nisu usamljeni.
Novinarka portala faktograf.hr i bivša predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Gabrijela Galić za Radio Slobodna Europa (RSE) ocjenjuje kako je traženje poslodavaca da se dopuste dodatne kvote za strane radnike – u prvom redu manevar kako bi se uvozom jeftine radne snage spustila cijena rada domaćih radnika. Pred nekoliko godina vlada lijevog centra nije odobravala uvoz radne snage, a od povratka HDZ-a na vlast kvota rapidno raste. Godine 2017. iznosila je 7.000 radnih dozvola za strance, godinu kasnije 38.709, ove godine čak 65.100.
„Unatoč tome, oni i dalje govore da nemaju dovoljno radne snage. Ja mislim da radnike treba platiti, pa će ih biti. A radnike se teško može platiti ako računaš na strane radnike koji ne dolaze iz zemalja u kojima su plaće više nego što su u Hrvatskoj. Jer, sigurno neće doći radnik iz Austrije, Njemačke ili Francuske raditi u Hrvatsku, već će doći radnici iz zemalja u kojima su prihodi daleko niži. To onda znači da u praksi imamo situaciju nelojalne konkurencije, jer ćeš domaćem radniku prijetiti sa radnikom izvana, koji će raditi za manje novca“, tvrdi Gabrijela Galić.
Poslodavci uz aktualne vapaje za uvozom radne snage ponavljaju svoju uobičajenu mantru da nisu konkurentni na svjetskim tržištima, jer je u Hrvatskoj rad skup, odnosno opterećen davanjima državi. Gabrijela Galić kaže da ta njihova primjedba ne stoji, ali da mnogo govori o tome kako hrvatski poslodavci razumiju pojmove poput solidarnosti ili uloge države.
„Ponekad mi se čini da bi oni najradije da ne trebaju apsolutno niti sa jednom kunom sudjelovati u financiranju države, da bi najradije izbjegli sve svoje obaveze. Međutim, to tako ne ide“, zaključuje novinarka portala faktograf.hr.
Facebook Forum