Rastući trend u regionu da se mladi sve više okreću religiji ne zaobilazi ni Crnu Goru, pokazuju rezultati istraživanja Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Zašto je mladima odnos prema religiji toliko važan i zašto u religijskim učenjima pronalaze smisao i obrasce za formiranje svog identiteta?
Prema nedavno objavljenom istraživanju ovog centra, preko 95 odsto mladih kažu da pripadaju određenoj religiji, a tek nešto više od jedan odsto tvrdi da ne pripadaju nijednoj religiji.
Gotovo polovina mladih kažu da im je Bog veoma važan u životu.
Bog i vjera, jako su važni i pojedinim mladim političarima u Crnoj Gori.
Predsjednik Foruma mladih Socijaldemokratske partije Emir Hadžimušović ističe u razgovoru za RSE da podržava mlade koji su iskreno vjerujući i na pravi način razumiju religijska učenja:
“Ja sam veoma religiozna osoba i to je porodična zaostavština, iz takve sam sredine i jednostavno to je nešto o čemu sam učio od malih nogu. Mislim da će mladi, ukoliko znaju za mjeru u religiji, moći puno lakše da nađu smiraj i imaće nešto što će da ih vodi da ne bi srljali i gubili svoj put. Podržavam ljude u bilo kojoj religiji i bodrim ih na tom putu. Naravno u svemu pa i u religiji moramo znati mjeru i granicu”, ističe Emir.
I jedan od mladih lidera Demokratske partije socijalista, Andrija Ćetković kaže za RSE da je vjernik:
“Smatram da je to jako dobra stvar da duhovno znamo šta smo i da težimo da budemo bolji ljudi. Isto tako smatram da vjeru treba poznavati, posjećivati hramove, džamije i druge bogomolje kao i izučavati vjeronauku”, poručuje Andrija.
Miloš Marković je jedan od mladih lidera u civilnom sektoru i za sebe kaže da je ateista i agnostik:
“Poznati američki komičar Džordž Karlin kaže da je bio religiozan sve dok nije izgradio svoj um, a to je bilo kada je imao tri godine (smijeh). Kao ateista ne razmijem tu potrebu za religijom iz razloga što sada postoji toliko dostupnih informacija o različitim temama, nauka je nevjerovatno napredovala i više nije upitno da ne može da postoji nešto što jednim prstom rješava sve zakone fizike i razloge našeg postojanja. Ali kao agnostik prihvatam da postoje ljudi koji praktikuju nešto što ih čini srećnim i što čini da se osjećaju bolje”, kaže Miloš.
Psihološkinja Anđa Backović za RSE ističe da je mnogo motiva zbog kojih mladi ljudi u Crnoj Gori u današnje vrijeme žele da pripadaju nekoj religiji a među njima su najvažniji osjećaj pripadanja grupi koju povezuju zajednička uvjerenja kao i osjećaj da ih neko vodi i usmjerava:
“Svaka religija je svojevrstan vodič pojedincu kako da živi, sa kim da živi, kako da se ponaša, koga da voli. Religija takođe ima i neke saznajne motive jer nudi odgovore na neka složena pitanja o čovjeku, svijetu, njegovom bitisanju. Najčešće su ti odgovori jednostavno a dijelom i jednostrani”, kaže Backović.
Rezultati istraživanja CGO (koje je rađeno na uzorku od 711 ispitanika starosti između 14 i 29 godina) govore i da što je mlada osoba obrazovanija, to joj je religija manje bitna u životu, da su mladi sa sela nešto pobožniji od vršnjaka iz urbanih sredina, kao i da su mladi pobožnih roditelja pobožniji od drugih.
Istraživanje je pokazalo i da što su mladi ljudi autoritarniji, to su i pobožniji. Autoritarnost je mjerena po stepenu njihovog uvjerenja da je društvu potreban snažan lider, sa čvrstom rukom.
Direktorka CGO Daliborka Uljarević za RSE kaže, međutim da istraživanje pokazuje da su mladi skloni religiji više deklarativno nego praktično:
“Činjenica da se preko 95 posto mladih deklarisalo za jednu od religija ili da je preko 50 posto njih navelo da je bog po važnosti visoko pozicioniran u njihovim vrijednostima se ne reflektuje u njihovom praktikovanju vjerskih obreda. Najveći broj mladih prisustvuje vjerskim službama samo u danima vjerskih praznika, a i taj broj je manji od 40 posto, dok ostali to čine ili povremeno ili nikad. Dakle, mi ovdje imamo više deklarativan nego praktičan odnos prema religiji”, ocjenjuje Uljarević.
I dok mladi na Balkanu u religiji traže odgovore na različita pitanja i dileme, psihološkinja Anđa Backović primjećuje da sve više mladih u razvijenim zemljama Evrope napuštaju religiju.
“Među razlozima koje oni navode su nezadovoljstvo pojednostavljenim odgovorima koje religije daju na važna pitanja savremenog čovjeka i doba, jer mladi vide da je život danas složen i da pojednostavljeni odgovori više ne piju vodu. Drugi, takođe veoma važan razlog je i ta sve više kontrolišuća uloga religije u životu pojedinca. Religija teži da određuje ko se voli, ko se ne voli, kada da se voli i slično. Nove generacije su mnogo liberalnije i teže liberalnijem životu, posebno u ličnom domenu”, ističe Backović.
Facebook Forum