Već tri godine hrvatske vlasti i i predstavnici onih koji su stradali – Srba, Roma, Židova i hrvatskih antifašista - odvojeno komemoriraju žrtve jasenovačkog logora. Do ovogodišnje komemoracije preostalo je manje od mjesec dana, vode se intenzivni razgovori, ali za sada je potvrđeno da predstavnici Srba i Židova neće sudjelovati na državnoj komemoraciji.
Iako je vlada Andreja Plenkovića napravila primjetan otklon od politike vlade Tihomira Oreškovića, u kojoj je glavnu riječ vodio Tomislav Karamarko i u čije vrijeme je osnažen revizionizam, negacionizam i ustašonostalgija, i iako je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović priznala da je pogriješila proglašavajući ustaški pozdrav „za dom spremni“ - „starim hrvatskim pozdravom“, predstavnici onih koji su stradali u jasenovačkom logoru nisu uvjereni da je napravljen pomak dovoljan da odustanu od bojkota službene komemoracije i organiziranja vlastite.
Kako sada stoje stvari, državna komemoracija biti će u nedjelju 14. travnja, ona druga dva dana ranije, u petak 12. travnja, ali nije 100 posto sigurno tko će sve na njoj sudjelovati. Srpsko narodno vijeće – neće. Zamjenik predsjednika Srpskog narodnog vijeća Saša Milošević za Radio Slobodna Europa kaže kako država nije poduzela nužne mjere da se zaustavi ili makar smanji povijesni revizionizam u vezi Drugog svjetskog rata:
„Dapače, nizom je mjera poput podrške negacionističkim i revizionističkim udruženjima i njihovim publikacijama, toleriranjem govora mržnje, relativiziranjem stradanja naroda žrtava i – istovremeno – mitologizacijom stradanja nakon rata te neadekvatnom obrazovnom politikom direktno doprinijela tome da ove pojave postaju dominantne u hrvatskom društvu.“
Na istom tragu je i zagrebačka Židovska općina. „Mi ne možemo biti u istoj koloni dok se izjednačavaju žrtve Bleiburškog polja i rasnih zakona NDH i logora Jasenovac, i dok je 'za dom spremni' jednom ustaški pozdrav, a u drugim prilikama prihvatljiv unatoč ustavnim i zakonskim odredbama i odluci Suda Vijeća Europe u Strasbourgu," kazao je u pismenom odgovoru za portal index.hr predsjednik Židovske općine Zagreb i predsjednik Koordinacije židovskih općina Hrvatske Ognjen Kraus.
Konačni stav Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske znat će se nakon sjednice njihovog Predsjedništva u četvrtak, ali predsjednik SAB-a Franjo Habulin za RSE kaže:
„Bilo bi dobro i korisno da smo svi zajedno isti dan tamo. Međutim, postoje argumenti i razlozi da to bude drugačije. Prvi je razlog to da se unatrag godinu dana nije dogodilo ništa. Nije se poduzelo ništa da se zaustavi taj povijesni revizionizam i negacionizam ko je na žalost zarobio Republike Hrvatsku.“
Međutim, borba protiv povijesnog revizionizma bila bi uspješnija ako se u nju krene zajedno, kaže naš sugovornik.
„Zajednički odlazak bilo bi na neki način približavanje kako bi se stvorili uvjeti da sutra razgovaramo o problematici koja se gomilala 25 i više godina. Ja sam svjestan da se ta problematika koje smo svjedoci ne može riješiti u mjesec dana, ali je potrebno kontinuirano činiti korake da bi se taj povijesni revizionizam i negacionizam zaustavio.“
Saborski zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi će – kao i prošle godine – biti na obje komemoracije.
Hrvatska Vlada je na stavu da više nema razloga za odvojene komemoracije. U razgovoru za jednu privatnu televiziju premijer Andrej Plenković kazao je kako je njihova želja da se u Jasenovcu organizira jedinstvena komemoracija, i da su to istakli na sastancima sa Savezom antifašističkih boraca i predsjednikom Židovske općine Zagreb Ognjenom Krausom. „Na njima je da procijene što će napraviti, a naš je stav vrlo jasan i nedvojben, kao što je to i u novousvojenom kurikulumu povijesti: otići u Jasenovac i s punim pijetetom pokloniti se žrtvama ustaškog režima,“ poručio je hrvatski premijer.
Komemoracija u travnju održava se na spomen najmanje 83.000 žrtve ustaškog logora Jasenovac. Na vijest da su pobijene sve logorašice, logoraši su 22. travnja 1945. godine, na povik sekretara logorske organizacije KP Ante Bakotića „Naprijed, drugovi!“, krenuli u proboj. Od sedamstotinjak golorukih logoraša koji su krenuli u proboj tek se njih oko stotinu dokopalo slobode.
Facebook Forum