Bez govora političara i samo sa prigodnim kulturno-umjetničkim programom održana je u spomen-području Jasenovac službena državna komemoracija na spomen 73. obljetnice proboja preživjelih jasenovačkih logoraša 22. travnja 1945. godine, kao i na spomen svih preko 83.000 ljudi koji su ubijeni ili zbog torture, bolesti i nehumanih uvjeta života izgubili život u tom ustaškom logoru smrti.
Uoči komemoracije dvojica ljudi su u nedalekom mjestu Jasenovac, na mjestu gdje je ranije bila spomen-ploča poginulim pripadnicima HOS-a sa ustaškim pozdravom „za dom spremni“ u grbu njihove veteranske udruge, razvili dvije zastave HOS-a na kojima se u grbu udruge također nalazi ustaški pozdrav.
Na komemoraciji koja se održava pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora u ime hrvatskih institucija zajednički vijenac položili su u ime Sabora i Vlade predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Andrej Plenković i posebni izaslanik hrvatske predsjednice, predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Ivan Zvonimir Čičak.
U državnom izaslanstvu bilo je među ostalim i sedmero ministara, načelnik Glavnog stožera oružanih snaga Republike Hrvatske general zbora Mirko Šundov, vijence su položili i izaslanici stranih veleposlanstava, kao i preživjeli logoraš Mile Vukmirović koji je, zajedno s kćeri preživjelog logoraša Brankom Nešić, položio vijenac za sve žrtve toga ustaškog logora.
Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jadroković je nakon komemoracije novinarima kazao kako su predstavnici hrvatskih vlasti na komemoraciji kako bi „iskazali poštovanje prema žrtvama strašnog ustaškog logora Jasenovac, poštovanje prema žrtvi svih onih koji su zbog svoje vjere, nacije ili političkog opredjeljenja ovdje bili ubijeni.
"Moramo poslati poruku da se takvo što više nikada ne smije dogoditi", poručio je Jandroković
Hrvatske vlasti vjeruju da je ovo posljednji puta da se održava više različitih komemoracija.
Premijer Andrej Plenković kazao je nakon komemoracije da su on i njegova Vlada već ove godine pokušali učiniti sve da se izbjegne više usporednih komemoracija, jer to nije dobro za hrvatsko društvo.
„Sa naše strane radimo na tome da se pokušaju premostiti podjele koje postoje. Što se tiče mog djelovanja i djelovanja moje Vlade mislim da smo napravili jasne iskorake i vjerujem da ćemo kroz dijalog sa Srpskim narodnim vijeće, Savezom antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske i predstavnicima židovskih organizacija unaprijediti dijalog i razumijevanje i doći u situaciju da ovdje opet bude jedna jedinstvena državna komemoracija,“ kazao je Plenković.
Povodom proglašavanja srpskog ministra obrane Aleksandra Vulina, koji je trebao doći na posvećenje pravoslavne crkve sv. Ilije u selu Mlaka nedaleko Jasenovca, personom non grata (nepoželjnom osobom) u Hrvatskoj Plenković je kazao kako Vulin svojim izjavama tijekom njegovih ranijih posjeta Hrvatskoj nije doprinosio smanjenju tenzija, nego – naprotiv, i da je jučerašnja odluka poruka da Hrvatska neće tolerirati takve poteze.
„Jasno osuđujemo postupke ustaškog režima 1941 – 1945, ali isto tako gledamo na budućnost i želimo sa Srbijom koja je bila agresor na Hrvatsku 1991-1995 graditi novi dijalog i nove odnose. A to ne možemo graditi ako se kontinuirano nastoji davati izjave koje tome ne pridonose, koje su uvredljive za Hrvatsku i štetne za međusobne odnose,“ naglasio je Plenković.
Ovo je treća komemoracija u 7 dana – prvu su održali predstavnici židovske zajednice, a potom predstavnici Srpskog narodnog vijeća i hrvatski antifašisti.
Glavni njihov argument za nesudjelovanje u državnoj komemoraciji je preporuka Vijeća za suočavanje s prošlošću da pozdrav „za dom spremni“ i dalje bude zabranjen, ali da ga se tolerira na komemoracijama poginulim pripadnicima stranačke milicije HOS u ratu 1991-1995, koji su ga kao natpis imali na uniformama.
Oni traže da zabrana vrijedi i dalje, ali bez ikakvih iznimaka.
