Federacija Bosne i Hercegovine planira ostvariti najveću investiciju u oblasti energetike. Riječ je o gradnji termo Bloka 7.450 MW Termoelektrane Tuzla.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH je dao garanciju Elektroprivredi BiH na kredit kod kineske uvozno-izvozne banke (CEXIM) u iznosu od 641 milion eura.
Tako će građani Federacije BiH u narednih 20 godina vraćati kredit, dok će ostatak sredstava osigurati Elektroprivreda BiH iz vlastitog budžeta i drugih izvora.
Ukupna vrijednost projekta je 901,3 miliona eura.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH dao je saglasnost na šest odluka (dokumenata), od kojih na dva sporazuma mora dati saglasnost i Dom naroda entitetskog Parlamenta, kako bi bila omogućena izgradnja Bloka 7.
Gradnja Bloka 7 trebala bi trajati 56 mjeseci nakon početka radova.
Predsjednik Vlade Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić rekao je na sjednici Predstavničkog doma kako je ovaj projekt važan zbog toga što u Bosni i Hercegovini sličnih investicija nije bilo posljednjih 40 godina.
"Energija koja realno danas postaje strateška roba, ja vjerujem da je bila oduvijek, a država treba da ima nezavisnosti i vojnu i energetsku. Mi smo u prilici da najprije steknemo tu energetsku nezavisnost", rekao je Novalić.
No, do nezavisnosti se ide preko kredita kod kineske banke, uprkos činjenici da je Evropska energetska zajednica tri puta u sedam mjeseci upozorila federalne poslanike da ne odobre garanciju za kredit kod kineske državne banke, koji je osmišljen kao pomoć Elektroprivredi BiH za izgradnju Bloka 7 Termoelektrane Tuzla.
Zbog toga je Sekretarijat Energetske zajednice objavio nalaz nezavisnih pravnika koji su ocijenili da takva garancija predstavlja državnu pomoć.
"Nezavisni pravnici sada su analizirali odluku Vijeća za državnu pomoć i osnovnu državnu garanciju i potvrdili nalaze Sekretarijata da garancija za Blok 7 sadrži elemente državne pomoći", saopštili su iz Energetske zajednice, uz poruku da je ovo mišljenje dostavljeno Vijeću za državnu pomoć u BiH.
Naglašeno je da takva odluka nije u skladu sa pravnom stečevinom EU o državnoj pomoći za Energetsku zajednicu, a to bi prisililo Sekretarijat da pokrene pravne procedure za otklanjanje takvog nezakonitog postupanja.
"Formalna posljedica je prekršeni postupak Sekretarijata energetske zajednice koji se može završiti samo promjenom kreditnog ugovora. Takva investicija, velika investicija mora biti formalno čista. To je važno za legitimitet te investicije, za to da BiH u budućnosti nema neke senke iznad sebe zbog nepoštovanja propisa", rekao je Janez Kopač , direktor Sekretarijata Energetske zajednice.
Problem je što u kreditnom ugovoru, u većini slučajeva, državne garancije mogu pokrivati najviše 80 posto ukupnog iznosa kredita. No, u ovom slučaju pokriva se 100 posto kredita, plus kamate i drugi povezani troškovi.
Ukoliko bi Energetska zajednica pokrenula postupak protiv BiH, konačnu odluku donosi Ministarska konferencija Energetske zajednice, a to bi trajalo najmanje dvije godine.
Evropska unija ne gleda blagonaklono na uzimanje kineskih kredita.
Ipak, štetne posljedice za Federaciju BiH i državu BiH bile bi neizbježne ako bi se odustalo od Projekta koji je proglašen javnim interesom, saopšteno je iz Elektroprivrede BiH.
Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije Elektroprivrede BiH, upozorava da BiH nema alternativno rješenje koje bi zamijenilo potrebe za električnom energijom bez Bloka 7, u suprotnom bi BiH mogla ostati bez vlastite električne energije. Time bi BiH od regionalnog izvoznika električne energije postala uvoznik.
- Može vas interesovati - Bušle: Energetska zajednica zabrinuta zbog odluke Srbije o Turskom toku
Primjedbe Evropske energetske zajednice Salkić je pred poslanicima odbacio.
"Postoji jasno propisana procedura kojom Energetska zajednica, Komisija i Savjet ministara na nivou Energetske zajednice mogu preispitati to rješenje. Ukoliko bude potrebe neka se to radi, ali mi smo ubjeđeni da je ovo jedna odluka koja je donesana na potpuno transparentan, zakonit, legalan način i nije u suprotnosti sa nasljeđem energetske zajednice", tvrdi Salkić.
Prema mišljenju Denisa Žiška iz Centra za ekologiju i energetiku, poslanici su još jednom pokazali potpunu neodgovornost u pogledu međunarodnih obaveza BiH.
"Naši zastupnici su pokazali da ne zastupaju interese građana koji su ih izabrali, nego usko političke, stranačke interese, gdje se gleda na nekakvu kratkoročnu političku i vjerovatno finansijsku dobit u sljedećih par godina u periodu investicije. A što će se dešavati u onom momentu kada se kredit počne vraćati, to su prepustili očito nekim drugim generacijama. U posljednje vrijeme je taj projekt prešao od najveće poslijeratne investicije u generacijski projekat, što je u jednu ruku tačno, jer će ova generacija političara imati veliku korist od tog projekta u sljedećih pet godina, a onda će tamo neke generacije ispaštati godinama i vraćati i plaćati za njihove greške", smatra Žiško.
Žiško napominje da je scenario već poznat, pa kao što, inače, biva u Bosni i Hercegovini "kredit će vraćati žirant, a ne dužnik".
"Navodno imamo aspiracije da se pridružimo Evropskoj uniji. To znači da onog momenta kada se pridružimo, i u samom procesu ćemo početi plaćati nekakve takse na proizvodnju električne energije, što će strahovito poskupjeti kilovat sata proizvedenog u termoelektranama na ugalj. Znači imaćete opterećenje na cijenu zbog vraćanja kredita, zbog taksi na CO2 emisije,a u jednom momentu ćemo doći u situaciju da nećemo moći da subvencioniramo cijenu uglja, a onda će se za nekih 10, 15 godina desiti raspad energetskog sistema", kaže Žiško.
Uprkos razlikama u stavovima u vezi sa kreditom, jedino u čemu su svi saglasni je činjenica da je gradnja termo Bloka 7 neophodna iz ekoloških razloga. Riječ je o zamjenskom bloku koji omogućava da istovremeno dođe do smanjenja zagađenja, emisije CO2 i da postigne sve evropske standarde koji se traže u smislu ekološkog zbrinjavanja. Kada se izgradi, dovest će do gašenja blokova 3, 4 i 5.
"Blok 7 je zamjenski blok kojim se mijenjaju stari, energetski neefikasni zagađivači blokovi 3 i 4. Sa tim ćemo umnogome unaprijediti stanje što se tiče okoliša iz prostog razloga što bi emisija u tom slučaju sumpornih oksida bila 30 puta manja, azotnih oksida dva puta manja. Čak i sistem odlaganja nus proizvoda iz procesa proizvodnje električne energije bi bio mnogo prihvatljiviji nego što bi bio do sada", objašnjava profesor Univerziteta u Tuzli Zvjezdan Karadžin.
Sadašnji termoenergetski blokovi u BiH su najstariji u Evropi. Rađeni su šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka i već su trebali biti izvan upotrebe, napominje profesor Karadžin.
Na pitanje kako komentariše činjenicu da je u Evropi trend gašenja termoelektrana, profesor okolišne sigurnosti Zvjezdan Kardžin je objasnio da Blok 7 nije nova termoelektrana.
"Ovo je zamjenski blok termoelektrane na lignit. A termoelektrane na lignit, pošto su one okolinski prihvatljivije, imaju mnogo manje emisije gasova i one se ne gase još u Evropi, gase se ove koje idu na mrki ugalj", objasnio je Karadžin.
Facebook Forum