Lokalne vlasti i dio veteranskih udruga protive se izgradnji azilantskog centra nedaleko Petrinje, koji bi bio uređen europskim sredstvima. Dok aktivisti za ljudska prava kažu da je glavni problem nedostatak komunikacije države sa lokalnom zajednicom, zanimljivo je da su protiv izgradnje azilantskog centra isti veterani koji su bili protiv Festivala ojkače srpske manjine ovog ljeta.
Uobičajeni problem izostanka komunikacije države sa lokalnom zajednicom, tako Sara Kekuš iz zagrebačkog Centra za mirovne studije tumači u izjavi za naš program protivljenje vlasti i nekih veteranskih udruga u Petrinji izgradnji centra za azilante nedaleko od grada.
"Ta je komunikacija iznimno važna,zato što u suprotnom dolazi upravo do ovakvih reakcija stanovništva koje nije upoznato sa situacijom i onda od takve situacije u principu očekuje - najgore", kaže Kekuš.
Ideja je da se azilantski centar sa oko 200 mjesta napravi u nekadašnjem naselju za hrvatske prognanike tijekom rata u Hrvatskoj 1991- 1995 u Maloj Gorici nedaleko Petrinje, a 4 milijuna eura novca potrebnog za obnovu osiguralo bi se iz europskih fondova. Petrinjski nezavisni gradonačelnik Darinko Dumbović obrazložio je zašto Petrinjci ne žele azilantski centar. Evo čega se po njegovim riječima Petrinjci boje:
"Bojimo se da Petrinja ne postane područje koje će čekati vlakove bez voznog reda i da pojedini ispadaju ovdje i ostaju."
HDZ-ov (Hrvatska demokratska zajednica) župan Sisačko-moslavačke županije Ivo Žinić odgovara gradonačelniku Petrinje da nema mjesta panici:
"Ovdje se ne radi o centru gdje će dolaziti tisuće migranata, već se radi o azilantskom centru."
I gradonačelnik Dumbović i dio lokalnih veteranskih udruga protive se azilantskom centru, navodeći kao razlog to što građane nitko ništa nije pitao niti ih upoznao sa detaljima projekta. Slučajno ili ne, glavni protivnicia zilantskog centra među veteranima isti su oni koji su ovoga ljeta bili protiv festivala ojkače u organizaciji Srpskog kulturnog društva "Prosvjeta". Oni su se organizirali u "Inicijativu branitelja Grada Petrinje za sprječavanje izgradnje centra za azilante u naselju Mala Gorica", rade tribine po okolnim naseljima i već su prikupili preko 700 potpisa na peticiju protiv izgradnje azilantskog centra.
Hrvatska sada ima dva prihvatilišta za tražitelje azila - u bivšem hotelu "Porin" u Zagrebu i Prihvatilište za tražitelje azila u Kutini, a Sara Kekuš vjeruje da bi Mala Gorica imala drugu svrhu, a ne preseljenje tražitelja azila iz Zagreba, kako navode neki mediji. U Zagrebu je sada dvjestotinjak tražitelja azila, a u Kutini pedesetak, što je prilično ispod kapaciteta tih objekata, kaže naša sugovornica.
"Jedno krilo 'Porina ' je već renovirano, tamo su smještene obitelji i njima su uvjeti poboljšani, a ostatak objekta je i dalje u renoviranju. U ovom trenu nema neke potrebe za premještanjem ljudi zbog manjka kapaciteta, međutim Hrvatska u sklopu kvota o preseljenju planira primiti nove ljude u 2019. godini, tako da vrlo vjerojatno ove kapacitete žele izgraditi i zbog tih potreba", konstatira Kekuš.
Ona kaže kako je za očekivati da se sa dolaskom toplijeg vremena pojača pritisak migranata na hrvatske granice iz BiH i Srbije, ali da se situacija tijekom siječnja nešto smirila u odnosu na prethodne mjesece.
"Prema izvještajima organizacija koje su na terenu, tijekom siječnja je u BiH bila protjerana barem 91 osoba, od čega ih je 28 bilo lančano vraćeno iz Slovenije, a 63 iz Hrvatske. Što se tiče granice sa Srbijom, prema izvještaju UNHCR-a tamo imamo situaciju da se sa prethodnih 370 protjerivanja iz Hrvatske taj broj u siječnju smanjio na 241 slučaj", navodi Kekuš.
Policijskom terminologijom, radi se o osobama zatečenim prigodom pokušaja ilegalnog ulaska u Hrvatsku.
MUP i Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova europske unije nisu nam do zaključenja priloga odgovorili do kuda se stiglo u pregovorima s Petrinjcima oko izgradnje azilantskog centra.
