Gdje je kod crnogorskih građana granica između emotivne i praktične percepcije prema drugim državama i međunarodnim organizacijama, odnosno onoga što su njihove životne potrebe?
Iako je zvanična politika Crne Gore okrenuta ka evroatlantskim integracijama i vrijednostima zapadne demokratije, evidentno je i da gotovo isti procenat građana, osim prema EU gaji simpatije i prema državama kao što su Rusija i Kina.
To pokazuje i najnovije istraživanje "Zapadni Balkan između Istoka i Zapada" vašingtonskog Nacionalnog instituta za demokratiju (NDI)
Rezultati istraživanja pokazuju da je 42 odsto građana Crne Gore naklonjeno Rusiji, dok je negativan stav o toj državi iskazalo 21 odsto anketiranih. Sličan procenat simpatija imaju prema Kini 41 i Evropskoj uniji 40 posto, dok je taj postotak manji kada su u pitanju SAD, kojima je naklonjeno 29 odsto ispitanika u Crnoj Gori.
Da mu je Rusija "u srcu" za RSE kaže i 65 godišnji penzioner iz Podgorice Milutin Perović:
"Najviše volim Rusiju i ruski narod. Imamo bratske veze, prijateljske veze. Povezani smo i istorijom i kulturom."
Profesorica iz Budve Božena Jelušić za RSE kaže da rezultati pokazuju podijeljenost društva po raznim linijama kao i da političke elite to konstantno koriste za svoje ciljeve:
"Glavni problem ovdje je što se evroatlantske integracije, odnos prema Zapadu ili veze sa Rusijom u našim prostorima politički instrumentalizuju, na neki način se kontaminiraju, pa je i otpor građana prema jednom ili drugom, vrlo često zapravo otpor prema vladajućim strukturama", kaže Jelušić.
Ostali Podgoričani koje smo anketirali, međutim, imaju različite simpatije kada ih pitate kome su na globalnom nivou više naklonjeni i zašto:
Jovana je studentica iz Podgorice i kaže da na naše pitanje ima pragmatičan odgovor:
"Više sam naklonjena Zapadu, jer tamo vidim bolju šansu za sebe. To su sređenija, modernija društva, koja nude bolju perspektivu za nas mlade", kaže Jovana.
"Ja sam oduvijek navijao za ponižene i potlačene. Recimo da sa najviše simpatija u svijetu gledam na Indijance jer su oni najviše propatili od svih. Inače, države su za mene tvorevine nastale za potrebe vladajuće strukture i zato nemam nikakvih simpatija ni prema jednoj državi. Ja sam anarhista u duši", ističe Nikola Radetić.
Prema istraživanju Nacionalnog instituta za demokratiju iz Vašingtona, Zapad i Kina su u crnogorskim medijima predstavljeni uglavnom u pozitivnom kontekstu, dok je Rusija prikazana u negativnom, iz čega proizilazi da izvještavanje crnogorskih medija nije u direktnoj vezi sa stavovima građana.
Boris Raonić iz Građanske alijanse za RSE objašnjava tu kontradiktornost:
"Građani Crne Gore u jednom dijelu osjećaju duhovnu srodnost sa Rusijom, dok kada je u pitanju demokratska orijentacija Crne Gore onda oni tu nemaju spora, jer je ogroman broj njih po prvi put u istoriji bez ikakve dileme okrenut prema Zapadu."
No, profesorica Jelušić ukazuje i na upitnu percepciju Zapada prema Balkanu i konstatuje da više naklonosti od građana Crne Gore, ali i drugih u regionu, Zapad može očekivati tek onda kada promijeni sopstvenu percepciju o ovim prostorima.
"U izvještavanju zapadnih medija, ali i u popularnim serijama o Zapadnom Balkanu i likovima sa ovih prostora, pokazuje se jako licemjeran stav Zapada prema Zapadnom Balkanu, u kojem zaista izostaje solidarnost, a prevladava patroniziranje. U ovoj fluidnoj medijskoj sferi i onoliko koliko ja pratim popularnu kulturu, čini mi se da je ta baš ta kultura dobar odraz nekvalitetnog pogleda i podrške Zapada demokratijama u svijetu", konstatuje Božena Jelušić.
Osim u Crnoj Gori, istraživanje NDI provedeno je i u Srbiji, BiH i Makedoniji.
Kad je riječ o regionu, građani BiH dijele proevropsku orijentaciju, ali su Srbi, Bošnjaci i Hrvati podijeljeni po stavovima o Rusiji i NATO-u. U entitetu Federacija BiH veću podršku ima Zapad, dok u Republici Srpskoj simpatije su na strani Istoka. Slično je i u Srbiji, gdje građani veću naklonost imaju prema Rusiji, koju simpatiše 60 odsto građana, a Evropsku uniju upola manje. SAD imaju simpatije tek 15 odsto građana Srbije.
Božena Jelušić primjećuje da granica između istočnog i zapadnog carstva još uvijek opstaje na Balkanu.
"Stavovi iz ovog istraživanja pokazuju da Zapadni Balkan i dalje ostaje ni riba ni djevojka, odnosno jedna hibridna tvorevina, vrlo oštro podijeljena nekakvim etničkim, nacionalni i religijskim preferencijama, što se pokazuje kao jedna krajnja granica između zapadnog i istočnog carstva koja, evo, traje i u 21. vijeku i nastaviće da bude pogodno tlo za vladajuće partije u svim zemljama Zapadnog Balkana koje upravo tu činjenicu rado koriste za svoje političke ciljeve", ocjenjuje Jelušić.
No kada su životne, praktične teme, kao što su zdravstvo i obrazovanje u pitanju onda se razlike među balkanskim zemljama brišu. Iz NDI ističu da su građani u sve četiri zemlje izjavili da bi njihova djeca bolje šanse za uspjeh u školovanju i karijeri imala u SAD ili nekoj od zemalja EU. Ako bi mogli da biraju, većina stanovnika Zapadnog Balkana bi medicinski tretman potražili na Zapadu.
"Očigledno je da postoji vrlo jasna razlika između duhovnih veza i onih koje su životne, a koje se tiču potreba za kvalitetnijim obrazovanjem, medicinskim potrebama i u tom smislu nema dileme da se crnogorski građani konačno okreću Zapadu", primjećuje Boris Raonić iz Građanske alijanse.
Istraživanje je rađeno u novembru prošle godine na uzorku od 1.211 građana Crne Gore.
Facebook Forum