Protekli vjerski praznici još više su produbili jaz između Srpske i Crnogorske pravoslavne crkve, čiji su najviši velikodostojnici nastavili međusobna optuživanja. Srpski mitropolit Amfilohije nikad žešći nije bio ni u svojoj kritici prema vlastima u Podgorici, koje je još jednom okrivio za stvaranje, kako je rekao, lažne crkve u Crnoj Gori, nazvavši je "autofekalnom".
Sve to događa se na startu 2019. godine, u kojoj bi novim vladinim Zakonom o vjerskim slobodama moglo da bude dovedeno u pitanje gazdovanje Srpske crkve nad brojnim hramovima i ogromnom imovinom nad kojom ubira višemilionski prihod. Da li će ova godina donijeti konačan rasplet u odnosima Srpske crkve i crnogorske države?
"Teško da bih se usudio da predvidim da li će ova godina biti ta koja će razriješiti to pitanje, ali bih se usudio da kažem da je crkveno pitanje u Crnoj Gori, temeljno pitanje njenog identiteta", ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa ugledni istoričar Šerbo Rastoder i dodaje kako to zapravo znači da prostor državne jurisdikcije u Crnoj Gori treba da se poklapa sa prostorom duhovne jurisdikcije.
Za profesora Rastodera pitanje imovine je par excellence pitanje crkve.
"Uporište dijela ljudi koji zagovaraju da vlasništvo Srpske pravoslavne crkve treba vratiti državi, je prije svega iz vremena prakse i politike Kraljevine Crne Gore. Tada je država bila, manje-više, u posjedu svih crkvenih imanja i kao takva je njime upravljala. Da li će se to rješenje ponovo izvesti nijesam sposoban da predvidim, iz razloga što je to jedno od onih pitanja na kojem se Crna Gora dijeli", komentariše Rastoder.
Da je crkveno pitanje ono koje i dalje duboko dijeli Crnu Goru potvrdila je i najnovija izjava srpskog mitropolita Amfilohija. Ko zna koji put uputio je oštre packe na račun svjetovne vlasti, pa je tokom same Božićne liturgije u podgoričkom hramu njene brojne grijehove sveo na tri. To su, kako je rekao, priznanje lažne države na Kosovu, uvođenje sankcija Rusiji i stvaranje lažne crkve, aludirajući na kanonski nepriznatu Crnogorsku crkvu. Arsenalu anatema i pogrdnih riječi kojima je godinama obasipao sveštenstvo i vjernike te vjerske zajednice Amfilohije je dodao još jednu uvredljivu riječ, zbog koje je reagovao i crnogorski ombudsman Šućko Baković, ocijenivši je kao krajnje neprihvatljivo vrijeđanje vjerskih i nacionalnih osjećanja.
"Što oni danas izmišljaju nekakvu svoju autofekalnu, nekakvu svoju crkvu? Od otpadaka crkovnih prave crkvu", poručio je mitropolit Amfilohije.
U isto vrijeme, u Crnogorskoj crkvi očekuju da će i ona, poput Ukrajinske, od Vaseljenske patrijašije dobiti tomos o priznanju autokefalnosti. U to je uvjeren mitropolit Mihailo.
"Vjerujem da ćemo ubrzo i mi dobiti tomos Carigradske patrijaršije. A bogami smo mi i dosad bili autokefalni", rekao je mitropolit Crnogorske pravoslavne crkve.
Da i jedna i druga crkva slute da bi ova godina mogla donijeti dugo očekivano rješenje u njihovim odnosima kao i rješenje pitanje crkvene svojine, pokazuju plakaticrnogorske kojom je oblijepila gradove sa natpisom "Vakat je da se istorijska nepravda ispravi" i ta crkva obnovi svoju samostalnostu odnosu na srpsku. Da namjera Vlade da novim Zakonomo vjerskim slobodama uredi i pitanje titulara ogromne imovine kojom gazduje Mitropolija crnogorsko-primorska žulja predstavnike Srpske crkve potvrdio je sam mitropolit Amfilohije, u nastavku svoje božićne besjede.
"Oni bi sad htjeli za hramove ove crkve da kažu da su to državni hramovi, odričući se od crkve Božije kojoj je služio kralj Nikola", rekao je mitropolit.
Ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka, uoči novogodišnjih praznika izjavio je za podgoričku Televiziju Vijesti kako je o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti postignut visok stepen saglasnosti sa svim vjerskim zajednicama, osim sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom, koja jedina ne učestvuje u pripremi Zakona. Zenka je potvrdio da Nacrt predviđa da se državi vrati imovina koja joj je pripadala do 1920. godine, ali da akt još nije konačan, pošto im je cilj, kako je naglasio, postizanje što šireg međukonfesionalnog konsenzusa.
Sve u svemu, da se višedecenijskom flertu crkve i države, odnosno vjerskih poglavara u Crnoj Gori i njene vlasti, bliži kraj nagovijestio je nedavno sam predsjednik države Milo Đukanović. On je u emisiji Živa istina najavio dalji rad države na obnovi autokefalne crkve. Par mjeseci ranije, u intervjuu državnoj televiziji, upro je prstom u Srpsku crkvu u Crnoj Gori.
"Da je uloga Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, da svojim prekograničnim eparhijama, Zahumsko-hercegovačkom i drugima, čuva infrastrukturu 'velike Srbije'. Za neku novu priliku, kada će se opet obnoviti inicijativa da se Crna Gora, opet nekom sramotnom Podgoričkom skupštinom, bezlično pridruži Srbiji", prokomentarisao je Đukanović.
Dio političkih analitičara, odmjeravajući da li će ova godina donijeti konačno rješenje u odnosima države i Crkve, polazi do toga kako bi to mogao biti rizik po ključne figure koje ih personifikuju - mitropolita Amfilohija i predsjednika Đukanovića. Prvom, zbog odluke Carigradske patrijaršije da prizna odvajanje Ukrajinske od Ruske crkve, i drugom zbog opasnosti da izgubi dobar dio svojih pristalica koji su istovremeno vjernici Srpske crkve. Šta na to kaže istoričar Rastoder?
"Ja mislim da je to suštinsko pitanje identiteta Crne Gore i da ga treba rješavati, ali ne na ravni dvojice lidera, nego na ravni jedne prakse koja će biti u korist svima. U tom smislu, ako bi smo uzeli u obzir ono što je prethodno iskustvo, onda je flert između crkve i vladajuće oligarhije u Crnoj Gori bio vidljiv posebno devedesetih godina. Da li se tu nešto promijenilo ja ne znam, ali sam siguran da će se iz političkog pragmatizma jednih i drugih voditi jako mnogo računa o tome kakvi će biti sljedeći potezi", ocijenio je Rastoder.
Facebook Forum