Da li je zvanična Rusija umiješana u pokušaj "državnog udara" u Crnoj Gori i nasilnog rušenja vlasti, predstavlja pitanje koje bi trebalo da bude rasvijetljeno u aktuelnom sudskom postupku u Višem sudu u Podgorici koji se vodi protiv 14 optuženih crnogorskih, srpskih i ruskih državljana. Zvanična Moskva saopštava da je teza o ulozi Rusije u "državnom udaru" apsurdna, dok Specijalno tužilaštvo tvrdi da nije ni povezivalo zvanične ruske institucije sa događajima tokom izbornog dana u Crnoj Gori prije dvije godine. Ipak, Rusija i njene institucije su česta tema u sudnici u Podgorici.
Specijalni tužilac Milivoje Katnić je saopštio da nikada nije uputio optužbe na račun zvanične Moskve da je imala učešće u pokušaju terorizma u Crnoj Gori. Za njega je, kako je rekao, Rusija država Majakovskog, ruske crkve, Boljšoj teatra i 150 miliona Rusa. "Optužio sam pojedince", rekao je Katnić za dnevni list Dan, "pripadnike FSB (Federalna služba bezbjednosti), agente GRU (Vojna obavještajna služba) i pojedine Kozake". "Ako je to zvanična Moskva, onda smo je optužili", naveo je.
Tako je glavni specijalni tužilac reagovao na posljednje saopštenje Ministarstva vanjskih poslova Rusije u kome je rečeno "da je crnogorski glavni specijalni tužilac (Katnić) odlučio da se pridruži takmičenju u najapsurdnijoj optužbi koja je ikad upućena prema Rusiji".
"Dvije godine ovaj tužilac aktivno traga za 'nepobitnim dokazima' takozvanog pokušaja državnog udara u Podgorici 2016. godine u kome su navodno učestvovali agenti GRU. Kako smo više puta kazali, ruska strana snažno odbacuje bilo kakvu mogućnost zvaničnog učešća u ovim imaginarnim pokušajima da se izvrši nelegalan čin i vjerujemo da su optužbe apsurdne i bez osnova", kaže se u saopštenju ruske diplomatije.
Od početka sudskog procesa za "državni udar" provlači se pitanje da li je i u kojoj mjeri zvanična Rusija imala ulogu u ovom događaju. U ranijim političkim izjavama crnogorskih zvaničnika se govorilo da je Rusija bila zainteresovana za smjenu vlasti u Crnoj Gori kako se država ne bi pridružila NATO alijansi.
Kroz sam sudski proces se uloga Rusije i njenih bezbjednosnih službi pominjala zbog činjenice da su optužena dvojica ruskih državljana Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, koji su označeni kao finansijeri i organizatori nasilnog rušenja vlasti u Crnoj Gori, pripadnici vojnoobavještajne službe Rusije. Svjedok saradnik Saša Sinđelić je tvrdio da je imao kontakte sa njima.
Posljednji događaj koji je Rusiju stavio u centar pažnje tokom suđenja je dokument iz Moskve koji, prema mišljenju odbrane, dokazuje da svjedok saradnik Saša Sinđelić nije ulazio na teritoriju Rusije, što je u suprotnosti sa njegovim iskazom. Specijalni tužilac Milivoje Katnić je nedavno zahtijevao saslušanje predsjednika Rusije Vladimira Putina i njegovog najbližeg saradnika Nikolaja Patruševa.
"Koju dužnost su obavljali Šišmakov i Popov u oružanim snagama Ruske Federacije, koje su dužnosti obavljali u okviru glavne ruske Uprave vojne bezbjednosti? Sudu predlažemo da se dopisom obratimo Vladimiru Putinu i gospodinu Patruševu i zatražimo ove podatke i saslušanje ovih svjedoka", rekao je Katnić.
Ovaj zahtjev je za odbranu optuženih predstavljao signal da tužilac Katnić optužuje zvaničnu Rusiju za pokušaj "državnog udara" u Crnoj Gori, na šta je Katnić oštro reagovao. Advokat odbrane Miroje Jovanović kaže:
"Tužilac je prije 11 mjeseci tvrdio da Rusija i ruski organi u ovo (državni udar) nisu uključeni. Kada se predlaže saslušanje Patruševa i Putina na okolnosti kojih nema u optužnici, šta je narativ? Rusija je uključena ili Rusija nije uključena. Po ovim predlozima tužilaštva, jesu najviše adrese u Rusiji."
Specijalni tužilac Katnić na to je odgovorio: "Molim vas sudija, sada ispada da ja tvrdim da je Rusija uključena. Ja to nikada nisam rekao".
Tokom dosadašnjeg sudskog postupka tužilac Milivoje Katnić je više puta spominjao pripadnike ruskih službi bezbjednosti da su učestvovali u pokušaju destabilizacije Crne Gore. Tako je u novembru prošle godine Katnić u sudnici govorio, ko je sve izmakao crnogorskim službama bezbjednosti.
"Nije lišena slobode grupa Kozaka, tužilaštvo će kroz dokaze objasniti zašto nije. Nisu lišeni slobode ni grupa komandosa GRU koja se nalazila na Zlatiboru, bili su van teritorije Crne Gore. Ističem da je ovdje bilo veoma važno da ne dođe do sukoba i prolivanja krvi u Crnoj Gori", naveo je Katnić.
Krajem prošle godine zvanična Rusija je odlučila da dâ politički azil Ananiju Nikiću, službenom prevodiocu opozicionog Demokratskog fronta, koji je takođe optužen za učešće u "državnom udaru", a protiv koga se postupak vodi odvojeno u Crnoj Gori. U saopštenju je krajem prošle godine navedeno da su ruski organi takvu odluku donijeli "jer je konstatovano da je njegovo krivično gonjenje u Crnoj Gori politički motivisano".
Facebook Forum