Relevantni akteri u Bosni i Hercegovini nedovoljno su koordinirani i nisu dovoljno pripremljeni za trenutnu situaciju sa migrantima i izbjeglicama u zemlji, zaključak je misije OSCE-a u BiH. Efikasno djelovanje izostalo je u gotovo svim oblastima - nema dovoljno osposobljenog kadra, nedostaje koordinacije, sredstava i smjernica.
"The game", nije nikakva igra, već riječ kojom migranti iz Velike Kladuše i Bihaća nazivaju pokušaje prelaska granice i ulazak u Hrvatsku. Osman Akram iz Afganistana već nekoliko puta neuspješno pokušava:
“Pokušao sam dvanaest puta preći granicu, ali me hrvatska policija uhvatila. Slomili su moj telefon, istukli me, a ja sam im rekao da ću opet i opet pokušavati preći.”
Poslije neuspjeha vrate se, u mahom improvizovane kampove, u kojima uslovi nisu dostojni čovjeka. Trnovi kod Velike Kladuše jedan su od njih, a u njemu boravi i Pakistanac Kašif:
"Situacija nije dobra. Također sam vidio kamp u Bihaću i situacija nije dobra za ljude, za izbjeglice. Vidite šatore - zadnja dva dana je kiša i poplavilo je ovo područje. Tražimo od međunarodnih organizacija da nam pomognu.“
Blizina granice s Evropskom unijom dovoljan je motiv da se broj migranata u neformalnim naseljima u Bihaću i Velikoj Kladuši povećava. Istovremeno životni uslovi se pogoršavaju, upozorila je Stefani Voldenberg iz UNHCR-a.
"Istovremeno, više od od 1.000 ljudi u Bihaću i Velikoj Kladuši nemaju adekvatno sklonište niti zaštitu od vremenskih neprilika, a svakodnevno pristižu novi. Uslovi na ovim lokacijama nisu adekvatni za preživljavanje na hladnoći. Iako na drugim lokacijama postoje smještajni kapaciteti adekvatni za zimu, uključujući i onaj u Hadžićima koji treba uskoro da se otvori, njihov broj još nije dovoljan u odnosu na to koliko je ljudi u potrebi“, kazala je Voldenberg.
U BiH nema koordinacije, sredstava i smjernica, kako postupati sa migrantima i izbjeglicama, ocijenio je šef misije OSCE-a u BiH Bruce Berton.
"Moramo ojačati kapacitete nejrelevantnijih vladinih tijela, posebno kada je u pitanju rad na smanjenju trgovine ljudima. Ovoj državi je potrebno više obučenog i kvalifikovanog osoblja, kao što su prevodioci i kulturni medijatori, te veći broj službenica koji će raditi na ovim pitanjima. Potrebno je, također unaprijediti i metodu prikupljanja i upravljanja podacima kako bi se omogućilo bolje praćenje situacije i izrada akcionih planova utemeljenih na dokazima“, naveo je Berton.
Među problemima OSCE je detektovao nepostojanje koordinacije između lokalnih zajednica i drugih nivoa vlasti. Jedan od ilustrativnih je primjera općina Velika Kladuša u kojoj se nalazi objekat Agrokomerca kog je Vlada Federacije BiH ustupila za smještaj migranata. Već tri mjeseca, kako tvrdi ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, vlasti na nivou BiH ne mogu da riješe naizgled jednostavan problem da se migranti smjeste.
"Velika Kladuša opstruiše taj proces i taj postupak i nikako nam ne dozvoljava da se priključimo na vodovodnu mrežu. Imate jednu nevjerovatnu stvar i činjenicu da ne znate s kim tamo da razgovarate u Velikoj Kladuši. Načelnik opštine uopšte ne dolazi, ja nisam imao nikakvu priliku da se sa njim sastanem“, kaže Mektić.
Apsurdne situacije ne prestaju kada je u pitanju smještaj. Zdravstvena se zaštita nejednako pruža pri čemu, kako ocjenjuju izvještaji međunarodnih organizacija, nema sistemskog pristupa ni protokola za sprječavanja ili liječenje zaraznih, odnosno teških bolesti. Potvrđuje ovo i Medžid Lipjankić, iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH:
"Mi tek imamo u naznakama sistemski riješeno pitanje primarne zdravstvene zaštite, kroz ugovore sa određenim domovima zdravlja itd., ali pitanje sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite nije sistemski uređeno u ovoj zemlji. I to pitanje moramo na neki način urediti. Ilustracije radi, ovog trenutka je nepokriveno 71.000 KM koje Klinički centar u Sarajevu ne zna kome da fakturiše.“
Procjena situacije u BiH, a koju je iznio OSCE ukazuje i na niz ozbiljnih propusta poput toga da Granična policija BiH nije dobila jedinstvene instrukcije o pravilnoj proceduri prilikom primanja i provjere migranata, ali i da tužilaštva i sudovi nemaju adekvatne podatke o žrtvama ili izvršiocima krivičnih djela među migrantima.
A da takvih ima pokazao je i nedavno primjer hapšenja dvojice migranata iz Alžila i Sirije kod kojih je sarajevska policija nakon racije pronašla arsenal zaoružanja.
"Tom prilikom je pronađena jedna puška, četiri pištolja, prigušivač i preko 100 komada municije različitog kalibra“, navedeno je iz MUP-a KS.
Problem poroznih granica u kombinaciji sa rascjepkanim policijskim sistemom u BiH još je jedan od pokazatelja kako je BiH nespremna za izazove poput migrantske krize, kaže bivši ministar unutrašnjih poslova KS Nermin Pećanac. Ne sporeći činjenicu da među njima ima zaista ljudi koji su pobjegli od rata i progona, ukazuje i na drugu stranu problema u zemlji u kojoj sistem i bez migranata ima problema.
"Moramo znati ko nam ulazi da bi bili prihvaćeni, registrovani i usmjereni. Vi to niste imali. Čak se migrantska kriza pretvorila u nacionalno-političku retoriku i skupljanje dnevno-političkih poena. Ono što je bitno sada je odakle migrantima oružje, jer imati među oružjem prigušivač to sada asocira na neke druge stvari“, upozorava Pećanac.
BiH će, kako stvari stoje, s voljom ili preko nje, morati napraviti efikasniju koordinaciju kako bi zaštitila, ne samo migrante, nego i vlastite građane. Jer gdje su migrantska naselja tu su - kako upozoravaju iz Ministarstva sigurnosti BiH - i trgovci ljudima, drogom, ali i oružjem.
Facebook Forum