Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma (USPNFT) Crne Gore i Finansijsko obavještajna služba (FO) Letonije razmjenjivale su podatke o transakcijama za koje je „postojala sumnja da su povezane sa pranjem novca i finansiranjem određenih lica i političkih partija iz Crne Gore“ tokom 2016. godine, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa iz Uprave.
Ova Uprava i dalje istražuje saznanja da je „novac iz letonske banke, u ruskom vlasništvu, mogao biti zloupotrijebljen u političke svrhe u Crnoj Gori u 2016. godini“.
Iz Uprave su objasnili za RSE da precizne informacije ne mogu dati zbog određenog stepena tajnosti podataka sa kojima raspolažu.
„USPNFT je bila u saznanju da je novac iz izvjesne letonske banke u ruskom vlasništvu mogao biti zloupotrijebljen u političke svrhe u Crnoj Gori u pomenutom periodu, o čemu su pretrage i dalje u toku i u vezi čega sarađujemo sa drugim nadležnim organima, ali o detaljima istog nismo u mogućnosti dalje komentarisati, shodno Zakonu i procedurama zaštite podataka koji su označeni određenim stepenom tajnosti“, navodi se.
Sumnje za pranje novca i finansiranja ruskim parama određenih lica i političkih partija iz Crne Gore preko banaka u Letoniji i Litvaniji uoči crnogorskih parlamentarnih izbora 2016. godine ponovo je aktualizovano pričom agencije Rojters „da Letonija istražuje jesu li njene banke djelovale kao provodnici za ruski novac korišćen za miješanje u izbore i politiku u drugim državama, nakon što je dobila upozorenje od SAD“, navodi se.
Uprkos obećanju iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) da će RSE danas dobiti odgovore na pitanja upućena 30. maja, iz kancelarije na čijem je čelu glavni specijani tužilac Milivoje Katnić dato je novo obećanje da će odgovori u pisanoj formi biti dostavljeni sjutra, 1. juna.
A pitanja su: Da li SDT ima informacija o tome da je stizao ruski novac za podršku pokušaju terorizma u Crnoj Gori 2016. preko neke letonske banke? Što je SDT preduzelo po tom pitanju i koliko novca i odakle je stiglo u Crnu Goru, na čiji račun i koja letonska banka je bila angažovana u toj transakciji, a koja domaća banka?
Do sada iz tužilaštva nijesu potvrđeni ni demantovani ni medijski navodi da je bosanskohercegovački biznismen Momir Nikolić - koji je u Crnoj Gori već optužen uz lidera PzP-a Nebojšu Medojevića za stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca tokom kampanje za parlamentarne izbore 2016. - iz banaka sa sjedištem u Letoniji i Litvaniji u više navrata dobijao novac u vrijednosti od gotovo milion eura.
Ove navode je u razgovoru za RSE demantovao Nikolićev advokat Dražen Medojević ali ne spori mogućnost da su neke uplate na računu njegovog branjenika Nikolića bile iz inostranih banaka.
„To su obične gluposti, običan medijski spin koji služi u nekom političkom smislu protiv nekih drugih meta, a Momir Nikolić je jedan obični fizički radnik koji je godinama radio po Boki kotorskoj. Tako da su svi ti navodi jedna besmislica i pokušaj povezivanja. On jeste gradio kuće i moguće da je dobijao nekad novac od fizičkih lica koji su gradili na području Boke ali taj novac je bio namijenjen za građevinski materijal i plaćanje drugih radnika“, ispričao je između ostalog Medojević.
Medojević dalje kaže da je imao uvid u spise predmeta iz SDT i da su svi medijski navodi vezani za Nikolića obične besmislice i „ da to neko radi namjerno u pojedinim trenucima da bi spinovao“ i postizao određene političke cijeve.
„Pema tome, da jedan fizički radnik, bez ikakvog obrazovanja bude takav krupan igrač i da dobija tolike iznose od strane banaka inostranih to su stravične gluposti“, zaključio je advokat Medojević.
Inače, protiv bosanskohercegovačkog biznismena Momira Nikolića u Crnoj Gori se vodi postupak pred Višim sudom u Podgorici gdje je optužen, uz Nebojšu Medojevića i grupu pristalica DF-a, za stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca, tokom kampanje za parlamentarne izbore 2016. godine.
Agencija Rojters piše da ministri Letonije nijesu precizirali u kojim se slučajevima vodila istraga, ali su trojica visokih zvaničnika izrazila zabrinutost da se jedan slučaj prenosa ruskih sredstava kroz latvijske banke realizovao kao podrška pokušaju državnog udara u Crnoj Gori 2016. godine. "Novac koji je prolazio kroz Latviju se vjerovatno koristio za finansiranje državnog udara u Crnoj Gori", rekao je jedan od latvijskih zvaničnika, koji su zatražili da ostanu anonimni.
Facebook Forum