I dok iz Ministarstva pravde Crne Gore tvrde da je Crna Gora reformom pravosuđa stvorila uslove za oduzimanje imovine stečene kriminalom, dio civilnog sektora upozorava da država nema ni tehničke, ni ljudske kapacitete, te da nedostaje politička volja za borbu protiv organizovanog kriminala i oduzimanje imovine stečene kriminalnom djelatnošću.
Ne sporeći da se u ovoj oblasti zakoni moraju stalno unapređivati i jačati veza između institucija sistema u cilju efikasnijih istraga, Marijana Drašković iz Ministarstva pravde i šefica radne grupe za poglavlje 23 u pregovorima sa Evropskom unijom smatra da je napredak na polju finansijskih istraga u Crnoj Gori vidljiv i u brojkama.
"Kada su u pitanju predmeti korupcije, u periodu oktobar – decembar 2017. godine, imamo pokrenutu finansijsku istragu protiv 17 fizičkih i deset pravnih lica, dok je u jednom predmetu donijeta naredba o proširenju finansijske istrage protiv 11 fizičkih lica", navela je Laković-Drašković.
Kada su u pitanju predmeti organizovanog kriminala, navodi Laković-Drašković, u periodu oktobar – decembar 2017. godine je pokrenuto 18 finansijskih istraga protiv 111 lica, od čega je 14 pravnih lica.
S druge strane, dio civilnog sektora koji se bavi monitoringom ove oblasti smatra da je u Crnoj Gori stanje jako loše i da nema konkretnih rezultata u borbi sa organizovanim kriminalom.
"I kad uzmete to da nemamo ni tehničke ni ljudske kapacitete, pa i nedovoljno razvijen pravni okvir, onda se stvarno postavlja pitanje: šta Crna Gora može da uradi u situaciji kada imamo veoma složene slučajeve kada je riječ o dokazivanju porijekla imovine", kazao je izvršni direktor CEMI Zlatko Vujović na okruglom stolu u organizaciji CEMI na temu "Finansijske istrage u borbi protiv organizovanog kriminala – izazovi u Crnoj Gori".
- U Crnoj Gori još nema trajnog oduzimanja imovine kriminalaca
- Oduzimanje nezakonito stečene imovine: Kriminalci i mršavi rezultati
Državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici Miloš Šoškić je naveo da je osnovni cilj izvršilaca krivičnih djela sticanje imovinske koristi, pa zbog toga "krivična sankcija ili zatvor za njih predstavlja samo rizik poslovanja".
"Ostvarili su zaradu i stekli su imovinu. Zbog toga je naša borba usmjerena i ubuduće će se sve više usmjeravati na oduzimanje imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću", istakao je Šoškić koji u narednom periodu očekuje više predmeta i konkretnih rezultata.
"Moja su lična očekivanja da ćemo mi u narednom periodu tek imati punu i pravu primjenu ovog zakona", dodao je Miloš Šoškić.
Stevo Janković iz ključnog policijskog odjeljenja koje sprovodi istrage na ovom polju - Odsjeka za finansijske istrage i pranje novca - smatra da su finansijske istrage koristan alat, ali da broj sprovedenih finansijskih istraga nije zadovoljavajući.
"Trenutno nemam zvaničnu statistiku, ali u prošloj godini imali smo tri predmeta u kojima je obuhvaćeno oko devet lica za koja smo prema državnom tužilaštvu išli sa prijedlogom za sprovođenjem finansijskih istraga", precizirao je Janković.
Zlatko Vujović za Radio Slobodna Evropa je kazao da Crna Gora kao država nije dovoljno spremna da se ozbiljno uhvati u koštac sa ovim problemom.
"Prosto, mi kao država nijesmo dovoljno spremni a, s druge strane, imamo izuzetno razvijen organizovani kriminal", riječi su Vujovića.
Vujović polemiše sa jednom tezom koja je mnogo puta u prethodnom periodu eksploatisana u domaćoj javnosti od strane vlasti – da "politika kontroliše kriminalne strukture".
"I sad se postavlja pitanje, pošto smo uvijek imali neke teze koje su se čule u javnosti – da politika kontroliše kriminalne strukture – bojim se da smo došli u fazu da kriminalne strukture imaju značajno veći uticaj na politiku nego što se smatralo. Jednostavno one su narasle, one su postale izuzetno moćne. Vidimo da država nema adekvatan odgovor na to pitanje", ocijenio je Vujović.
Izvršni direktor CEMI Zlatko Vujović istakao je i da stalne racije i pretresanja mogu da imaju dobar psihološki efekat.
"Na smirivanje straha kod građana koji su ugroženi, jer vidimo da više ne postoji nijedno bezbjedno mjesto u gradu da ste sigurni da vam se neće desiti da budete makar slučajna žrtva nekog obračuna, mogu da djeluju psihološki umirujuće. Međutim, ne vidimo konkretne rezultate obračuna sa organizovanim kriminalom. Što to onda upućuje – ili nemamo dovoljno resursa ili nemamo dovoljno političke volje, a ta politička volja ne mora biti u direktnoj vezi sa organizovanim kriminalnim grupama ali može biti u vezi sa strahom", zaključio je Zlatko Vujović.
Facebook Forum