Katnić: Odlazim ako ne ispunim očekivanja u slučaju 'Državni udar'

Dok glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić tvrdi kako je Specijalno državno tužilaštvo za organizovani kriminal i korupciju postiglo značajne rezultate, dio stručne javnosti ukazuje, međutim, na konkretne slučajeve u kojim optužnice nijesu rezultirale i adekvatnim presudama.

Svodeći bilans, dvije i po godine od početka rada, glavni specijalni državni tužilac Milivoje Katnić navodi da su u Tužilaštvu na čijem je čelu ozbiljno i profesionalno pripremali sve optužnice koje se odnose na procesuiranje osoba optuženih za najteža krivična djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije. Potvrda da su dobro radili, kako kaže, ogleda se u činjenici da su u pojedinim predmetima protiv visokopozicioniranih pojedinaca donesene pravosnažne osuđujuće presude:

"Specijalnom tužilaštvu je do sada svaka optužnica potvrđena. Imamo i mnogo presuda koje su već potvrđene i koje su postale pravosnažne. U konačnom, kako god mi gledali na Sporazum o priznanju krivice, on se dokazao pred sudom jer su brojna lica na taj način priznala krivicu zato što su bila svjesna da imamo neosporne dokaze koji im nijesu davali mogućnost da u eventualnom sudskom postupku kroz iznošenje odbrane uspješno pobiju te dokaze. To su činjenice", rekao je Katnić tokom konferencije "Uloga Specijalnog tužilaštva u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije".

• Moglo bi vas zanimati i ovo: Koliko građane košta neefikasno pravosuđe l Pobjeda politike nad pravom

Potvrđene optužnice nijesu pravi argument kada se govori o dosadašnjim rezultatima u radu Specijalnog državnog tužilaštva za organizovani kriminal i korupciju, navode u nevladinoj organizaciji MANS. Advokat Veselin Radulović za RSE kaže da su najbolji primjer za to slučajevi "Kalić" i "Šarić":

"Suđenje Safetu Kaliću, a posebno suđenja Šariću i Jovici Lončaru, ovdje u Crnoj Gori pokazalo je da je optužnica pala zbog grubih grešaka tužilaštva u njenom sačinjavanju. Svakako da je sud to trebalo da ima na umu prilikom potvrđivanja takve optužnice, ali to ne umanjuje odgovornost prije svih Specijalnog tužilaštva koje je moralo da zna kako da sačini optužnicu", ocjenuje Radulović.

Radulović podsjeća da je u ovom slučaju "tužilaštvo stavilo na teret okrivljenima krivično djelo koje nije postojalo u momentu izvršenja krivičnog djela, a u drugom dijelu je stavilo na teret radnju krivičnog djela koju Krivični zakon ne poznaje".

"Dakle, to su propusti koji ne bi smjeli da se dese na nivou brucoša na pravnom fakultetu a ne Specijalnog tužilaštva", komentariše Radulović.

Ukoliko poredimo rezultate crnogorskog Specijalnog tužilaštva sa onima u regionu moramo se saglasiti da je ono ostvarilo bolje rezultate od kolega u Hrvatskoj i Srbiji, smatra podgorički advokat Nikola Martinović, koji kao argument za tu tvrdnju navodi epilog budvanskih slučajeva visoke korupcije:

"To su procesi koji su se vodili na primjer protiv Svetozara Marovića kao najizloženije osobe u cijelom postupku i njegove porodice, gradonačelnika Budve i nekih drugih gradova u Crnoj Gori. Tako da možemo reći da crnogorsko tužilaštvo ima bolje rezultate od onih u Hrvatskoj i Srbiji. Podsjetiću da u Hrvatskoj tužilaštvo ni nakon toliko vremena još nemaju pravosnažnu presudu protiv Iva Sanadera. U Srbiji najaktuelniji postupak protiv gospodina Miškovića kreće iz početka. Sudeći po drugostepenoj presudi to neće ići na jednostavan način", kaže Martinović.

• Možete pročitati i ovo: Padaju brojne presude, ima li stvarne reforme pravosuđa?

Specijalni tužilac Milivoje Katnić kazao je da bi rezultati tog tužilaštva bili značajno bolji ukoliko bi on i njegov tim dobili više novca iz budžeta za kadrovsko jačanje, kupovinu savremene informacione tehnike i osavremenjavanje prostorija u kojima rade.

Za advokata Sergeja Sekulovića upravo ta izjava ukazuje da još nema političke volje u vlasti da se unaprijedi borba protiv organizovanog kriminala i korupcije:

"Ako glavni specijalni tužilac Katnić danas kaže da bi rezultati rada Specijalnog tužilaštva bili za nekih 30 do 40 posto bolji ukoliko bi im država izašla u susret i izdvojila više novca za njihove potrebe, onda se s razlogom postavlja pitanje da li ova država ima jasnu političku volju da stane iza nečeg što se zove Specijalno tužilaštvo, odnosno rezultati, što mi kao društvo očekujemo i što je nesporno u javnom interesu", navodi Sekulović.

Osim o učincima Specijalnog tužilaštva u protekle dvije i po godine, tužilac Milivoje Katnić komentarisao je i optužbe dijela javnosti da zloupotrebaljava moć i funkciju u predmetu "Državni udar".

"Ja i da hoću ne bih mogao zloupotrebljavati pravo a da to ne bude otkriveno. Sve što Tužilaštvo radi je mjerljivo i kontrolisano, te dolazi pred sud koji je nezavisan i na tom sudu se sve potvrđuje. Ako postoji jedan dokaz da sam ja prekršio naša načela i ako Tužilaštvo ne ispuni očekivanja u slučaju terorizma ja ću momentalno podijeti ostavku", poručio je Katnić.

Katnić između ostalog poziva Vladu da izmjeni zakon u dijelu koji se odnosi na to koje sve javne funkcionere Specijalno tužilaštvo može procesuirati i smatra da bi trebalo suziti taj okvir. Kaže da bi to značajno rasteretilo tužioce, a ne bi uticalo na borbu protiv visoke korupcije i organizovanog kriminala.

Specijalno državno tužilaštvo je u proteklih godinu formiralo 698 predmeta, a 97 predmeta protiv 182 lica kojima bi, prema mišljenju Katnića, umjesto Specijalnog, mogla da se bave osnovna i viša državna tužilaštva.