U Crnoj Gori je sve manje djece koja su vakcinisana MMR vakacinom, a podaci Instituta za javno zdravlje (IZJCG) govore da je trenutni obuhvat vakcinisane djece rođene 2015. godine 51 odsto.
Da konstantno raste otpor vakcini MMR zbog straha da ona izaziva neki od poremećaja iz spektra autizma, ilustruju i brojke IJZ prema kojima je obuhvat vakcinisane djece 2010. godine bio veći od 90 odsto.
Doktor Senad Begić iz Instituta za javno zdravlje kaže u razgovoru za RSE da Crna Gora nije uspjela da se izbori sa rastućim regionalnim trendom otpora MMR vakcini.
Begić objašnjava šta će se desiti u Crnoj Gori ako se ovakav trend nastavi.
„Ako se nastavi ovaj trend više nije pitanje da li će Crna Gora imati epidemiju malih boginja nego kada će se ona javiti. Nažalost, epidemiologija jeste jedna jako precizna nauka ali ne toliko precizna da nam kaže u kom trenutku će do epidemijskog javljanja konkretno malih boginja u ovoj situaciji doći. Ono što je izvjesno, jeste da ako se nastavi ovakav trend, ako se nastavi akumulacija osjetljive djece jedino što nama nedostaje je da virus uđe u tu osjetljivu populaciju, da bi se bolest proširila poput požara. Male boginje i virus malih boginja je jedan od najzaraznijih uzročnika bolesti gdje se smatra da jedna oboljela i zarazna osoba u osjetljivom kolektivu može da zarazi do 18 osjetljivih osoba“, precizirao je Begić.
Ministar zdravlja Crne Gore Kenan Hrapović priznao je u razgovoru za RSE da ga zabrinjavaju podaci o niskom broju vakcinisane djece rodjene 2015. MMR vakcinom:
„Mene prvo kao roditelja brinu ti podaci, premda su neuporedivo bolji u odnosu na sve zemlje iz okruženja. Ali kažem prvo me kao roditelja brinu jer je potrebno vakcinisati djecu, a onda i kao prvog čovjeka resora. Učinićemo sve da se procenat vakcinisanja vrati na onaj koji je potreban“, kazao je Hrapović dodajući da da se zakoni moraju poštovati, pa i zakoni u ovoj oblasti, bez obzira kakvi su rezultati postignuti primjenom kaznenih odredbi.
Podsjetimo, roditelji u Crnoj Gori su i zakonom obavezani da vakcinišu djecu protiv deset zaraznih bolesti, a među njima su rubeola i male boginje za koje je zaštita vakcina MMR. Uprkos zakonskim normama u prošloj godini, postupak je pokrenut protiv 102 roditelja zbog nevakcinisanja djece, a sudovi za prekršaje u 2015. su kaznili 12 roditelja sa po 500 eura, zbog toga što su odbili da vakcinišu djecu. Ne bi li zaustavili trend otpora MMR vakcini ministarstvo zdravlja Crne Gore se odlučilo se i na dodatne zakonske izmjene. U skupštinskoj proceduri je Nacrt zakona o zastiti stanovništva od zaraznih bolesti, koji ukoliko bude usvojen predviđa zabranu upisa za nekavcinisanu djecu u vrtiće i škole.
Zakonska rješenja, po kojima je vakcinacija preduslov za upis u vrtić ili školu, na snazi su u pojedinim državama SAD.
Takvi zakoni postoje i u većini evropskih zemalja, među kojima su Slovenija i Hrvatska.
Poslednjih par godina u Crnoj Gori ali i u regionu vode se polemike oko navodne štetnosti MMR vakcine, čiji protivnici tvrde da ona navodno izaziva autizam, pa je sve veći broj roditelja koji ne žele da vakcinišu djecu. Međutim, Senad Begić još jednom ukazuje da ovakve tvrdnje „apsolutno nijesu tačne“. On je govoreći o razmjerama i posljedicama moguće epidemije u Crnoj Gori prezicirao da iako nema apsolutne zaštite oni koji su već vakcinisani MMR vakcinom u slučaju epidemije ne bi bili ugroženi.
„Dakle, kada bi došlo do epidemije najugoženiji bi bili oni kji nijesu vakcinisani. I ono što je posebno bitno je da bi bila ugrožena djeca koja nijesu mogla da budu vakcinisana. I upravo na tome se zasniva princip kolektivnog imuniteta. A izlaz iz ove situacije je opisan u literaturi, i izlaz je nažalost ružna situacija da dođe do masovnog oboljevanja. To naravno, nije jedini izlaz. Izlaz je i pobuđivanje svijesti roditelja i shavatanje pravog značaja imunizacije“, zaključio je doktor Senad Begić.
Kakva je situacija u regionu ?
Iako Srbija, uz sve ostale zemlje regiona, spada u onu grupu država gdje je vakcinacija obavezna po zakonu, procenat imunizacije djece protiv malih boginja, zaušaka i velikih boginja prošle godine iznosio je 81 odsto. Ljekari u Srbiji upozoravaju da je da bi bi postigli kolektivni imunitet, neophodno da 95 odsto djece bude vakcinisano MMR vakcinom.
Tu granicu kao najpozitivniji primjer u regiono prebacili su na Kosovu gdje je u 2016. godini prema podacima Ministarstva zdravlja Kosova, obuhvat imunizacije bio iznad 95 posto.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj je procenat vakcinacije 89, 6.
Što se tiče BiH podaci za 2016. bar u Federacije BiH pokazuju da je obuhvat imunizacijom opao na zabrinjavajućih 64%. O kakvom se znakovitom padu radi pokazuje i podatak da je stepen imunizacije MMR vakcinom u FBiH u 2013 bio gotovo 87%.
Epidemiološkinja u Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH (FBiH), Andrea Jurić kaže za RSE ovako objašnjava drastičan pad vakcinacije djece u tom kantonu BiH:
„Moramo uzeti u obzir da se prilikom planiranja nabavke cjepiva u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i domovima zdravlja možda nekada malo precjeni, znate pa onaj koji planira, zaplanira veću dozu vakcina pa se dogodi to da jedan dio djece ili odseli ili se cjepi na nekom drugom mjestu. Tako da možda ove brojke nijesu tako crne iako MMR prednjači od svih cjepiva i nalazi se na posljednjem mjestu obuhvatnosti.“
Upravo zbog niskog nivoa vakcinisanja, Rumunija je pogođena ozbiljnom epidemijom boginja. Od početka epidemije 2016. godine u ovoj zemlji je bilo oko 7.000 oboljelih, sa 30 smrtnih ishoda. Bebe ispod godinu i djeca starosti do četiri godine su najviše zastupljeni uzrast u obolijevanju. Od oboljelih, čak 98 odsto slučajeva je nevakcinisano. Epidemija takođe vlada i u Italiji sa preko 3.000 oboljelih.
Prema posljednjim podacima iz 2015. godine u svijetu je samo od malih boginja umrlo 135.240 osoba
Facebook Forum