U Hrvatskom saboru odgođeno je glasanje o Zakonu o koncesijama. Čini se da su se vlasti za sada povukle pred dobro organiziranim prosvjedima otočana koji traže da se zakon vrati u javnu raspravu i da se pomorsko dobro izuzme iz davanja u koncesiju. Otočani su danas prosvjedovali i pred Saborom.
„Plaže na otocima ostavite potomcima“, „Otok, more, plaža – bez ograda i straža“, „Čujete li Supetar? Čujete li svoje otoke i obalu?“, „Hrvatska – zemlja 1.000 koncesija“, „Hrvatske su plaže čiste, ali su koncesije šporke“ – samo su neke od poruka sa šarenih transparenata s kojima su aktivisti Pokreta otoka naoružani ručnicima za plažu prosvjedovali pred Saborom koji je danas trebao izglasati novi Zakon o koncesijama.
Zašto su protiv ovakvog zakona i zašto misle da zakon treba iznova ići u javnu raspravu pojasnila je Maja Jurišić sa Šolte:
„Ovdje su zaista narušena ustavna prava, da ne govorimo o svim drugim pravima ljudi koji su trebali sudjelovati u cijelom procesu donošenja zakona. Što se tiče javne rasprave, ona se dogodila u vrijeme padanja jedne vlade, zakon je napisan u vrijeme tehničke vlade, tako da ja doista ne vidim načina da uz sve događaje oko nas ljudi još mogu uopće pratiti sve zakone koji su u javnoj raspravi.“
Doista, na zakonu su radile i lijeve i desne i tehničke i svakakve vlade, i čini se da je visoka politika tu bila jedinstvena oko predloženih rješenja. Zašto to nije dobar pristup, pojašnjava za Radio Slobodna Europa Bojana Genov iz lošinjske grupe „Otok po mjeri čovjeka“:
„Oni tvrde zakon mora ići vrlo žurno u proceduru, zato jer se mora uskladiti sa pravnom stečevinom Europske unije. Mi međutim njima poručujemo neka ostave u zakonu ono što se usklađuje sa stečevinama Europske unije, a neka maknu ono čime pogoduju svojim pajdašima i investitorima koji financiraju njihove stranačke kampanje.“
Na prosvjedu je sa svojim ručnikom bila i Matilda Sindičić sa Silbe, na kojoj još uvijek nema automobila. Pojasnila nam je čega se boji ako ovakav zakon bude usvojen:
„Pa da nam ne dođe netko iz na primjer Njemačke pa da ne uzme moju plažu na kojoj se kupamo otkad znam za sebe, za koju se borimo svake godine i čistimo je svake godine i brinemo se za nju i sada će doći neki koncesionar i naplaćivat će mi ulaz da mogu doći, leći i kupati se na svojoj plaži! Evo, Brač nam je pokazao da je to sve bliže i da je sve moguće. Ako mogu na Braču, onda mogu i na Silbi.“
Prosvjed otočana
Naime, skandal koji je pomogao buđenju otočana i organiziranju Pokreta otoka bio je pokušaj da se koncesiju za najpoznatiju jadransku plažu – Zlatni rat u Bolu na Braču – dodijeli nepoznatoj tvrtki sa mutnim vezama, i samo koincidencija da se sve dešavalo uoči lokalnih izbora pomogla je da natječaj bude poništen, a HDZ-ov političar koji je pogodovao toj tvrtki bude maknut iz izborne trke. I Bračani su bili pred Saborom.
„Otočani su na žalost dosta pasivni. Trebalo ih je biti puno više i na prosvjedima dolje. Međutim, ipak se zakotrljalo i svašta je moguće. Nikada se ne zna!“, kaže Željana Maričić iz Supetra.
Pokretu otoka pridružili su se pred Saborom i književnik Pero Kvesić i ilustrator Milan Trenc.
Kvesić je za RSE pojasnio svoje motive: „Tu sam jer pripadam demografskom otoku nezatupljenih i budnih ljudi i dojadilo mi je da mala grupica uzurpatora krčmi zajedničko dobro.“
„Tu sam da prosvjedujem protiv korporacijskog preuzimanja Hrvatske“, kazao je Trenc.
„Naša priroda i Jadran – to je zadnje što nam je ostalo i bitno je da ovo zaustavimo ako se ikako može, da taj zakon ne prođe i da se umjesto njega napiše neki pametni zakon. Trebalo bi točno znati što hoćemo i to staviti u zakon.“
Glasanje je ipak odgođeno, i Vlada će se očitovati o amandmanima. Jedna bitka je dobivena, ali rat nikako nije gotov.
Kao uvod u današnji prosvjed, jučer su skupovi upozorenja organizirani u Malom Lošinju, na Braču i Hvaru, u Makarskoj, Trogiru, Splitu, Dubrovniku, na Cresu, Silbi, Korčuli, Šolti i Prviću.
Facebook Forum