Šta su pokazali dosadašnji rezultati primjene Sporazuma o priznanju krivice u nekoliko velikih slučajeva gdje su okrivljeni ili visoki funkcioneri vladajuće partije ili osobe koje su navodno planirale terorističke napade u Crnoj Gori.
Da li su izrečene kazne nesrazmjerne pričinjenoj šteti i kvalifikaciji krivičnog djela?
Ponovo je Sporazum o priznanju krivice došao u fokus javnosti nakon hapšenja osumnjičenih za organizovani kriminal i zloupotrebu službenog položaja u slučaju barske Primorke.
Naime, dogovor sa tužilaštvom o priznanju krivice zatražili su uhapšeni u tom slučaju Nebojša Bošković i Svetozar Marović.
"Nadam se da ćemo brzo privesti kraju pregovore sa Specijalnim državnim tužilaštvom i potpisati Sporazum o priznanju krivice gdje bi bila precizirana kazna za to krivično djelo", kazao je u izjavi za TV Crne Gore pravni zastupnik Nebojše Boškovića, advokat Ratko Pantović.
U posljednjih godinu dio stručne i laičke javnosti negativno je komentarisao dosadašnje rezultate primjene Sporazuma o priznanju krivice tvrdeći da se radi o kaznama koje nijesu adekvatne učinjenoj šteti prema državi i građanima.
Svi ti sporazumi su zakoniti i tu nema ništa sporno, kaže za RSE bivši ministar pravde, advokat Dragan Šoć.
Šoć ovako komentariše dilemu u javnosti da li su okrivljeni koji su sporazumno priznali krivicu u ključnim dosadašnjim slučajevima kažnjeni ili zapravo nagrađeni: "Svakako nijesu nagrađeni, ali je i svakako pitanje da li su adekvatno kažnjeni. Razumijem da javnost kaže – znate kako, oni su prihvatili da budu godinu ili dvije u zatvoru ali su zato taj opljačkani novac gurnuli negdje tamo i ti ih milioni tamo čekaju."
"I onda mnogi ljudi kažu da bi pristali da odu u zatvor godinu ili dvije, jer se ionako ta moralna dimenzija ponašanja u ovim društvima kroz tranziciju potpuno pogubila. Ako je to tako onda bi po meni potpuno opravdano pitanje bilo šta je društvo dobilo takvim sporazumom", dodaje advokat Šoć.
Dio stručne javnosti kritikovao je presudu osnivaču i bivšem visokom funckioneru Demokratske partije socijalista Svetozaru Maroviću koji je priznao da je bio šef kriminalne grupe koja je Budvu oštetila za nekoliko desetina miliona eura.
U zatvoru bi Marović, kada se vrati sa liječenja u Srbiji, trebalo da provede tri godine, a državi da vrati 1,1 miliona eura.
Njegov sin Miloš Marović takođe je potpisao sporazum sa tužilaštvom a prema toj nagodbi, tužilaštvo je prihvatilo Marovićevu ponudu da "grijehe u slučaju Prijevor plati tako što će provesti godinu u zatvoru i isplatiti 380.000 eura".
Zlatko Vujović iz Centra za monitoring kaže da su sporazumi o priznanju krivice u svim većim slučajevima pokazatelj i kakva je pozicija tužioca bila, i kakve je dokaze imao protiv okrivljenih.
"To je pokazatelj sa čim je raspolagao specijalni tužilac kada je sačinjavao sporazume o priznanju krivice, makar sa ključnima akterima najvećih procesuiranih afera. Tako da ne možemo osuđivati specijalnog tužioca da to nije nešto što je u potpunosti odgovaralo mjeri mogućeg, a ne mjeri željenog", konstatuje Vujović.
Za advokata Dragana Šoća nakon svega pitanje je da li će sada biti ispunjen i finansijski dio potpisanih sporazuma.
"Ono što je još ostalo u svemu tome nedorečeno jeste da li će se izvršiti finansijski dijelovi tih sporazuma, odnosno da li će se nastaviti finansijska istraga, da li će doći do povraćaja novca, zaplijene imovine i tako dalje", ističe Šoć.
I u slučaju državni udar za koji Specijalno državno tužilaštvo tvrdi da je pokušaj puča i terorizma sa političkim motivom, odnosno pokušaj nasilne smjene vlasti, devetorica okrivljenih su potpisali Sporazum o priznanju krivice na osnovu čega su osuđeni na minimalne zatvorske kazne od po pet mjeseci.
Facebook Forum