Funkcioner Putinove „Jedinstvene Rusije“ Sergej Železnjak je ponovio ranije upozoravajuće stavove o crnogorskom putu u NATO alijansu konstatujući, ovoga puta, da to može dovesti do nestabilnosti na Balkanu i u samom NATO-u. Da li su ove poruke upućene samo Crnoj Gori i da li predstavljaju zvanični stav Kremlja?
Ovoga puta iz Beograda i sjedišta vladajuće Srpske napredne stranke, Sergej Železnjak zadužen za međunarodnu saradnju Putinove „Jedinstvene Rusije“ je nazvao put Crne Gore u NATO nasilnim uvođenjem u alijansu, te da kao takav može dovesti do nestabilnosti u samoj Crnoj Gori, na Balkanu i u NATO. Prema procjeni Železnjaka „protiv ulaska u NATO je većina građana Crne Gore za koje smatra da bi trebalo da o tome donesu odluku kako bi se sačuvao mir“.
Ovo su uglavnom ponovljene ranije ocjene ruskog zvaničnika koji u kontinuitetu saopštava negativan odnos prema integraciji Crne Gore u NATO. Na ovakve izjave ni ranije nije reagovalo crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova, koja je saopštilo da neće komentarisati lične stavove ruskih poslanika. Ipak postavlja se pitanje koliko ovakve poruke odražavaju zvanični stav Kremlja prema integracijama Crne Gore u NATO?
Na to pitanje za Radio Slobodna Evropa odgovara Dragan Đukanović, potpredsjednik Centra za spoljnu politiku iz Beograda, koji ocjenjuje da te poruke nisu upućene samo Crnoj Gori: „Mislim da je to samo kontinuitet politike Kremlja, ne samo prema Crnoj Gori nego i Zapadnom Balkanu imajući u vidu da smo u više navrata čuli zvaničan stav Moskve da se protivi širenju NATO-a posebno na Balkanu. Meni se čini da je ovo još jedan pokušaj da se zapravo, ako ne u nekom kratkoročnom periodu odloži integracija Crne Gore u NATO, onda da se na određeni način javnost u Crnoj Gori, ona koja je protiv članstva, dodatno mobiliše“.
Može li na billo koji način ulazak Crne Gore u NATO destabilizovati samu državu ali i region Zapadnog Balkana, kako to tumači ruski zvaničnik Sergej Železnjak u posljednjoj izjavi?
„Ja ne vidim mogućnost da će ulazak Crne Gore u NATO destabilizovati Zapadni Balkan. Naprotiv čini mi se da će to samo dodatno pospješiti jednu složenu slagalicu balkanske stabilnosti. Ukoliko sagledamo i preslikamo strukturu Skupštine Crne Gore u periodu nakon izbora, iako opozicija sada ne učestvuje ali koja je dijelom najavila da će prisustvovati sjednici na kojoj se bude odlučivalo o članstvu u NATO i to u skladu sa Ustavom Crne Gore iz 2007. godine, treba vidjeti da postoji više od nadpolovične većine poslanika za odluku o NATO. Dakle ne mislim da postoji mogućnost da ta odluka proizvede nekakvu unutrašnju nestabilnost u Crnoj Gori“, kaže Đukanović.
Podsjetimo, na slične ranije izjave Železnjaka i drugih ruskih funkcionera i analitičara koji nisu formalni kreatori visoke ruske politike, vladajuća stranka u Crnoj Gori, Demokratska partija socijalista, je reagovala stavom „da Crna Gora želi najbolje odnose sa Rusijom, ali da ne želi miješanje bilo koga u odluke koje se donose u Crnoj Gori, pa i one iz oblasti spoljne politike“.
Opozicioni pokret URA: NATO unutrašnje pitanje CG
Opozicioni funkcioner Građanskog pokreta URA Miloš Konatar kaže da je od izjave Železnjaka važnije otvaranje dijaloga u Crnoj Gori o svim važnim temama, a koji je sada zamrznut.
„Ono što je bitnije od izjave Železnjaka je to da se u Crnoj Gori prevaziđe trenutna politička kriza, da dođemo do neke nacionalne svijesti o potrebama daljeg puta Crne Gore. A pritisaka sa strane će uvijek biti, velike sile će imati svoje interese. Pitanje NATO-a je nešto što je unutrašnje pitanje za građane Crne Gore, o čemu Crna Gora treba da odluči. Najbitnije je da mi postignemo dogovor i prevaziđemo političku krizu“, kaže Konatar.
Prema posljednjem istraživanju javnog mnjenja agencije CEDEM, pristalice i protivnici ulaska Crne Gore u NATO alijansu su gotovo izjednačeni na po 39 posto, dok nema stav oko 20 posto, s tim što dio protivnika NATO integracija vjeruje da će Crna Gora postati članica alijanse. Po istom istraživanju, na pitanje na koga Crna Gora treba da se oslanja u spoljnoj politici, većina od 27 posto se izjasnilo da to treba da bude Evropska unija, 20 posto da spoljnopolitički oslonac treba da bude Rusija, a za 15 posto je to Amerika.
Facebook Forum