Zaraza "kvrgave kože" se pojavila i u Crnoj Gori. Ovu stočnu bolest izaziva virus koji prenose insekti. Porijeklom je iz Afrike, a uslijed globalnih klimatskih promjena, "kvrgava koža" je, preko Bliskog istoka, Grčke i Makedonije, došla i u Crnu Goru gdje je do sada uginulo stotinjak goveda.
Jedna od prvih žrtava ove bolesti bila je steona krava Radovana Femića sa sjevera Crne Gore.
"Ima još seljana na području Bjelasice kojima su uginula goveda", kaže Femić koji je, čim je primijetio simptome, doveo veterinara koji je oboljeloj kravi izvadio krv i uzorak poslao u Podgoricu.
"Kada je stigao pozitivan nalaz, morao sam da čekam malo duže na zakopavanje. Pošto sam strahovao za ostale krave, ovu oboljelu sam izolovao", dodaje Femić.
Uprava za bezbjednost hrane, veterinarsku i fitosanitarnu politiku je objavila da je do sada evidentirano stotinjak zaraženih goveda.
Direktorka Uprave Vesna Daković apeluje na farmere da odmah po sumnji na bolest obavijeste veterinarsku ambulantu i da se pridržavaju savjeta veterinara i uputstava iz brošura koje distribuiraju veterinarske ambulante.
"Najviše, skoro trećina, slučajeva je na području Mojkovca, a bolest je do sada registrovana samo u sjevernim opštinama. Vakcinacija je u toku, pa očekujemo da ćemo uspjeti da bolest zaustavimo u tom dijelu Crne Gore", ističe Daković za RSE.
Funkcioner opozicionog Demokratskog fronta i član skupštinskog Odbora za poljoprivredu Veljko Vasiljević, smatra da nadležni državni organi trebaju biti efikasniji.
"S obzirom na naglo širenje bolesti, može se zaključiti da je ipak bilo izvjesnog odsustva kontrole, ali sada se voditi računa da se zaraza ne proširi", navodi Vasiljević koji upozorava da se mora spriječiti svaka mogućnost da se mlijeko i meso bolesnih krava pojavi na tržištu.
Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinarsku I fitosanitarnu politiku je saopšteno da ne postoje razlozi za zabrinutost oko bezbjednosti mlijeka i mliječnih proizvoda koji se nalaze na tržištu Crne Gore i da se na zaraženim gazdinstvima preduzmaju se sve mjere u cilju osiguravanja bezbjednosti hrane.
(Ne)efikasna reakcija države
Vesna Daković tvrdi i da nadležne institucije apsolutno poštuju procedure za koje ipak napominje da ne mogu obuhvatiti svaku životnu situaciju.
"Procedura se poštuje koliko god je moguće. Velik broj životinja se nalazi na katunima, od kojih su neki veoma nepristupačni, pa je nekada teško dovesti mehanizaciju neophodnu za ukop životinjskih leševa", kaže Daković napominjući da je istina da procedura nekada traje malo duže, ali da je to zbog objektivnih okolnosti koje propisane procedure ne mogu predvidjeti.
Farmer Radoman Femić ipak tvrdi da je reakcija države trebalo da bude efikasnija.
"Smatram da je, nakon saznanja o pojavi bolesti u okruženju, Ministarstvo poljoprivrede moralo brže da reaguje i nabavi vakcine. Sada čujem da je, nakon vakcinisanja, potrebno da prođe 28 dana da bi govedo postalo imuno, a za to vrijeme može da ugine ko zna koliko grla", navodi Femić koji kaže da mu još uvijek nije poznato kolika će biti odšteta koju bi trebalo da dobije od države.
"Moja šteta je oko 2.000 eura, a koliko će dati – ne znam. Nijesu mi ništa rekli", ističe Femić.
Direktorka Uprave za bezbjednost hrane, veterinarsku i fitosanitarnu politiku, Vesna Daković kaže da Zakon o veterinarstvu propisuje da zbog uginuća životinje zbog ovakve vrste bolesti država nadoknađuje štetu u visini tržišne vrijednosti.
Facebook Forum