BiH mora pokazati da je sposobna podnijeti teret reformi ili će ostati potpuno izolovana iz svih tokova euroatlanskih integracije, poruke su koje su uputili najviši zvaničnici, intelektualci i poslovni ljudi nakon Međunarodne konferencije "Izgledi za napredak – Vizija 2020 za BiH“ koju je organizirala Američko - bosanska fondacija u saradnji sa univerzitetom Johns Hopkins.
Koliko je posla potrebno, govori i podatak da od dvije milijarde eura za javne nabavke oko 350 miliona „pojede“ korupcija, što je, kako vjeruju eksperti, uz političku opredijeljenost ključni elemenat za napredak zemlje.
Govori o favoriziranju jedne političke opcije, entiteta ili postavljanju zamki samo su izgovori da se ne uradi ono što od bh. vlasti traže evropske institucije, ali i SAD. I dok se približava čas kada će EU razmatrati aplikaciju za članstvo, trećina mjera iz reformske agende je, tvrde vlasti, provedena.
Mada su u fokusu socijalne i ekonomske reforme, činjenica je da glavne prepreke, koje su političke prirode, za bh. vlasti tek deklarativno zvuče prihvatljivo. Iako nijedan ozbiljan politički faktor ne misli da BiH nije mjesto u EU, način na koji se ostvaruju reforme često je usporen zbog promicanja nacionalističkih strasti, priznao je premijer FBiH Fadil Novalić. Put je jasan, samo ne i kako stići do kraja.
“Nema dvojbe u onome gdje idemo, ali je pitanje na koliko ćemo poteškoća naići na tom putu i sa koliko žara i energije će se one rješavati. Definicija ciljeva je već uspostavljena, a jedna od njih je reformska agenda. Ona definira ono u čemu se svi slažemo i bar bismo to trebali provoditi bespogovorno i bez opstrukcija.”
Primjer da od dvije milijarde eura, koliko se godišnje potroši na javne nabavke, oko 350 miliona „pojede“ korupcija dovoljno govori da se ona nalazi u samom sistemu, te da bez rješavanja ovog pitanja nema ni rješavanja drugih. Predsjedavajući odbora direktora Transparency International BiH, Srđan Blagovčanin napominje kako su vlasti do sada obmanjivale građane o njihovom napretku.
„Ključna pitanja koja su vlasti BiH obećale i čak građanima rekle da su uradile kao što je mehanizam koordinacije, rješavanja pitanja popisa, trgovinskih odnosa sa Hrvatskom, nisu se našli na dnevnom redu. Od potpisivanja reformske agende smo čak vidjeli i korake unazad kao što je slučaj s inicijativama za reformisanjem zakona o javnoj i državnoj upravi.“
Mada politika u fokusu drži ono što je njoj važno, sasvim je jasno koji su osnovni kriteriji SAD i EU, kaže Saša Toperić iz Američko –bosanske fondacije.
„Vladavina prava, procesuiranje onih ljudi koji dovode ili su doveli BiH u situaciji u kojoj jeste je preduvjet za sve o čemu govorimo. Ne možete odvojiti jedan segment od drugog i svi napori koje država i vlade čine treba podržati, ali to je ključni problem. Vi ne možete naći ozbiljnog investitora koji će doći iz SAD ukoliko on zna da neće imati adekvatnu pravnu zaštitu. Dok se on ne riješi BiH će ići naprijed, ali ne tempom kojim bi trebala. Ja jasko cijenim da je u BiH predviđen bruto rast od preko dva posto, ali bruto rast treba da bude sedam posto da bi ona bila prosperitetna onako kako će standardi EU nalagati.“
Treba imati na umu da se sve mijenja i da je brzina ključna, podcrtava profesor sa Johns Hopkins univerziteta Majkl Halcer, a kao primjer navodi događaje koji su se zbili nakon Britansko-njemačke inicijativa za BiH.
„Britanija bi mogla napustiti EU. Njemačka je stabilnija, ali i tu postoje snage koje ne podržavaju njen angažman u Evropi, ali i izvan nje, tako da EU ima dovoljno problema. I u SAD se spremaju izbori gdje jedan od dva kandidata ne zna ništa o Evropi i još manje ga je briga. Poenta je da morate shvatiti da čak i prijatelji imaju ograničeno strpljenje i ne mogu ostati predugo koncentrisani na vas. Divno je što napredujete, ali morate držati korak, jer ljudi u SAD, odakle dolazim, očekuju da ugrabite priliku ili ćete zaostati.“
