Unatoč najavama da će do kraja januara BiH predati aplikaciju za članstvo u EU, bh čelnici sve su oprezniji u pogledu ovog roka. Naime, cilj je predati kredibilnu aplikaciju, ali to nije moguće ukoliko ne budu ispunjeni određeni uslovi a ponajprije adaptacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Da će BiH ipak pričekati malo s aplikacijom dao je naslutiti i ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović koji je nedavno predstavio i osnovne pravce, kako u oblasti adaptacije SSP, tako i drugim kriterijima koje će Bosna i Hercegovina morati poduzeti ukoliko želi biti dio porodice Evropske unije.
Ključni korak za kredibilnu aplikaciju za članstvo u EU biće adaptacija SSP, a tehničke konsultacije sa Evropskom komisijom počinju naredne sedmice, kazao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović. To je i razlog zbog koje izražava sumnju da će BiH do kraja januara predati aplikaciju, već će, smatra, sačekati najviše šest mjeseci, jer pored prilagodbe Sporazuma ostaje i pitanje mehanizma koordinacije.
„Vjerovatno će pitanje adaptacije SSP-a dobiti na značaju i možda, kada je u pitanju reformska agenda, ako napredujemo više i od očekivanja samog Brisela, da će pitanje ove adaptacije doći u prvi plan. Da li i kako ćemo ispregovarati ovaj deal, zavisi od toga kakvu pregovaračku poziciju definiše Predsjedništvo BiH. Trenutno, onoliko koliko ja znam i koliko razumijem zaključke Predsjedništva BiH, samo puko tehničko prilagođavanje nije u opciji. To znači da bi Bosna i Hercegovina samo potpisala adaptaciju SSP-a. Mislim da je u igri pregovaranje u kojem Bosna i Hercegovina traži zaštitu nekoliko ključnih proizvodnih linija, posebno hrane životinjskog porijekla, mesa i mlijeka.“
Pregovarački će tim tražiti fazno prilagođavanje kvota, potvrdio je Šarović.
„Ukoliko bismo odmah pristali na adaptaciju SSP-a onako kako je to ranije tražio Brisel, to bi dramatično pogoršalo poziciju poljoprivrednih proizvođača u Bosni i Hercegovini. S obzirom na to da mi nemamo mehanizme podrške poljoprivrednom sektoru, nemamo sredstava kojima bismo mogli to nadomjestiti, u toj varijanti to bi bio zaista veliki udar na poljoprivredni sektor. U tom smislu mi moramo voditi računa o zahtjevima koji svakodnevno stižu sa različitih adresa, od privrednih komora, vi znate da su se sve već obratile, od različitih udruženja i, naravno, drugih struktura.“
U pogledu problema u oblasti energetike, Šarović ističe kako BiH još nije realizovala takozvani treći energetski paket, niti zakon o gasu.
„U Beču smo dogovorili skoro sve odredbe koje se odnose na izmjenu zakonodavstva u električnoj energiji i implementaciji trećeg energetskog paketa, ali smo napravili i značajan i, rekao bih, vrlo važan napredak kada je u pitanju gas, odnosno ključne funkcije koje bi u oblasti gasa bile locirane na nivo države na način da u državnoj regulatornoj agenciji za električnu energiju, pored sektora za električnu energiju, imamo i sektor za gas, koji bi imao tih nekoliko ključnih ovlaštenja, minimum od onog što traže evropske direktive, odnosno minimum od onog što zahtijeva Energetska zajednica u Beču. Preostao je još jedan korak da bismo možda krenuli u izradu zakonodavstva u ovoj oblasti kada je u pitanju električna energija, ono što je na državnom nivou, i kada je u pitanju gas. Razgovor o zakonima o gasu biće nastavljeni u januaru ove godine, ili u Beču ili u Banjaluci.“
BiH je postigla i određeni uspjeh kada je u pitanju smanjenje emisije štetnih gasova iz velikih postrojenja, što je i jedna od obaveza Bosne i Hercegovinespram Energetske zajednice, podsjeća Šarović.
"BiH je svoju obavezu u okviru Energetske zajednice, na opšte iznenađenje, izvršila prva, odnosno do kraja decembra 2015. godine. Po ovoj direktivi, odnosno po akcionom NPSE-u, velika postrojenja odnosno termoelektrane u Republici Srpskoj i Federaciji i Natron Maglaj u obavezi su da smanje emisiju sumpor-dioksida, azotnih oksida i čvrstih čestica do 2018. godine na nivoe predviđene direktivom.“
Do 2023. godine neke od termoelektrana, u prvom redu Blokovi 4 i 5 u Kaknju i Tuzli, radiće smanjenim intenzitetom, a potom se ugasiti, dok će do 2027. godine termoelektrane Gacko i Ugljevik morati prilagoditi postrojenja evropskim direktivama.
Među pozitivnim pomacima koji se očekuju ove godine BiH planira uvesti plavi dizel za poljoprivredne proizvođače, kao i dostizanje evropskih standarda za industrijske i poljoprivredne proizvode, te će raditi i na otklanjanju necarinskih barijera. Također se očekuje i ubrzanje pregovora kada je riječ o prijemu BiH u Svjetsku trgovinsku organizaciju u oblasti tržišta Brazila, Rusije i Ukrajine.
Također je planirano uvođenje Euro 4 standarda na uvezene polovne automobile, kako bi se što više smanjilo zagađenje. Bosna i Hercegovina je, podsjetio je ministar Šarović, postala deponija starih vozila koja ne ispunjavaju standarde u Evropskoj uniji koji su već dosegli Euro 5 normu, a samo u 2015. godini više od 50 posto uvezenih automobila bilo je s EURO 3 motorom.
