Višemjesečni pregovori Demokratske partije socijalista i dijela opozicionih stranaka o formiranju Vlade izbornog povjerenja, u utorak su formalno okončani.
Usaglašeni Sporazum o fer i slobodnih izbora na osnovu kojeg će se formirati prelazna Vlada, potpisale su građanske opozicione stranke SDP Ranka Krivokapića, Demos Miodraga Lekića i Građanski pokret URA Žarka Rakčevića.
Sa strane vlasti Sporazum je potpisao predsjednik DPS-a Milo Đukanović i Bošnjačka stranka.
Učesnici parlamentarnog dijaloga su usaglasili i Lex specialis, poseban i privremen Zakon koji će važiti do okončanja parlamentarnih izbora, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri.
Očekuje se da predsjednik parlamenta Ranko Krivokapić odredi datum otvaranja rasprave i izglasavanja Lex specialisa.
Lex specialisom je utvrđena kontrola nad radom gotovo svih državnih institucija, javnih službi i državnih preduzeća u periodu izbornog procesa. Tim sporazumom, dijelu opozicionih partija će pripasti jedno potpredsjedničko mjesto u Vladi i ministarstva: finansija, socijale, unutrašnjih poslova i poljoprivrede.
Uz to, opozicija će delegirati pomoćnike u drugim ministarstvima, generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, a imaće svoje ljude u Poreskoj upravi, Fondu zdravstva i drugim institucijama koji će kontrolisati rad tih službi u izbornom periodu.
Osnovni razlog za formiranje Sporazuma i Lex specialisa je duboka politička kriza u Crnoj Gori i izrazito visok nivo nepovjerenja u regularnost izbornog procesa od strane opozicije i najuticajnijeg dijela nevladinog sektora.
Parlamentarni izbori u Crnoj Gori bi trebalo da se održe u oktobru ove godine. Opozicija želi da spriječi zloupotrebu državnih resursa od strane vladajuće Demokratske partije socijalista koju optužuje da je putem manipulacija, pritiscima na javni sektor i korišćenjem državnih resursa, ostvarivala dominantan uticaj na političkoj sceni.
Žarko Rakčević je ocijenio da usaglašeni dokumenti doprinose stabilnosti u Crnoj Gori kako bi došlo do promjena na miran način.
"Želimo da učinimo sve da se jedan mehanizam ucjena, pritisaka i zloupotreba državnih resursa, zloupotreba partijskog zapošljavanja, jedne zarobljene države stavi po strani. Vjerujem da će blizu dvije stotine odgovornih ljudi iz opozicije, nestranačkih ličnosti, zajedno sa onima koji obavljaju te funkcije učiniti da građani Crne Gore u oktobru slobodno biraju, slobodno se izjašnjavaju, bez ikakvog ustezanja i da ne budu predmet niti pritisaka niti ucjena", rekao je Rakčević.
Nakon potpisivanja Sporazuma o fer i slobodnim izborima, parlament treba da usvoji Lex specialis, a potom će se glasati o smjeni predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića na čemu insistira Demokratska partija socijalista i njoj bliske stranke.
Aktuelni premijer Milo Đukanović treba partlamentu da dostavi predlog o rekonstrukciji Vlade u kojoj, na osnovu Sporazuma, treba da budu imenovani ministri iz opozicije.
Pored Demokratske partije socijalista i manjih vladajućih stranaka, u buduću privremenu, izbornu Vladu treba da uđu predstavnici Socijaldemokratske partije, Demosa, i Građanskog pokreta URA. Socijalistička narodna partija je najavila da neće potpisati Sporazum vlasti i opozicije, ali je zainteresovana za ulazak u Vladu. Demokratski front odbacuje učešće u, kako kažu, Đukanovićevu Vladu i najavljuje organizaciju protesta ispred parlamenta prilikom usvajanja Lex specialisa.
Pored ovoga Demos, URA i Socijalistička narodna partija su potpisali Deklaraciju u kojoj se precizira, da ovi politički subjekti žele mirne promjene u Crnoj Gori i svjesni postojanja političke korupcije, neće praviti koaliciju sa vladajućom Demokratskom partijom socijalista ni prije niti poslije parlamentarnih izbora i izbora na lokalno nivou. SDP Ranka Krivokapića nije potpisala ovu Deklaraciju.
Radulović: Zaoštravanje unutar opozicije
U razgovoru za RSE, novinar Zoran Radulović kaže da se plaši bezvoljnosti da sporazum bude primijenjen na pravi način, a konstatuje i da će njegovo potpisivanje neminovno dovesti do zaoštravanja odnosa unutar same opozicije.
RSE: Nakon pet mjeseci konačno smo dobili Sporazum. Šta vi vidite kao glavne potencijalne prepreke u njegovoj realizaciji?
Radulović: Bezvoljnost potpisnika i onih koji ga nijesu potpisali da taj sporazum bude proveden na način koji bi građanima Crne Gore omogućio da učestvuju na fer i slobodnim izborima. Ja ne vjerujem u velikodušnost premijera Đukanovića. Mislim da je do sporazuma došlo na osnovu međunarodnog pritiska i računica koje pokazuju da DPS mora na domaćem terenu spremati izlaznu strategiju nakon četvrt vijeka vladavine, nešto što se neće okončati povicima "Milo, lopove" nego nešto što će dovesti do uslovno rečeno normalne primopredaje vlasti. Znači, interes aktera i sa jedne i sa druge strane jeste da imamo fer i slobodne izbore, ali istvoremeno vidimo interes sa obje strane da se lični, što politički što personalni interesi pretpostave opštem i da se iz svega ovoga izvuče neki sitni ćar po cijenu da i ovi izbori, kao i svi prethodni budu ovakvi kakvi crnogorski izbori jesu u nazad 25 godina.
RSE: Ali, možda da konstatujemo da je ovo ipak neki napredak u odnosima vlasti i opozicije?
Radulović: Pozitivna je sama činjenica da skoro šest mjeseci predstavnici vlasti i dijela opozicije sjede zajedno, razgovaraju, i da su došli do nekog sporazuma.
RSE: Da li će ovaj Sporazum dodatno zaoštriti odnose između dva dijela opozicije, jednog koji je potpisnik i drugog koji je van te priče?
Radulović: Iako ne umijem racionalno da objasnim zbog čega je to tako, očito je da hoće. Koliko jutros imamo u medijima izjavu jednog od lidera DF-a koji svom dugogodišnjem saradniku iz tog istog DF-a spočitava ništa drugo nego nacionalnu pripadnost i brine se što će neko sa tom nacionalnom pripadnošću možda ostati ministar policije Crne Gore.
Nije problem kada se politički preigrava i kada neke stvari koje bi bilo društveno korisno prećutati, uraditi na drugi način, neke partije zloupotrebljavaju da bi povećale svoj konto, ali kada se pređe granica pristojnosti, granica između morala i nemorala onda to jeste problem.
Ako se mi pokušavamo vratiti na neke priče iz 90tih, iz 2006. iz 48. ako ponovo otvaramo pitanje ko je vlast, a ko opozicija, ko je za Ruse, a ko za NATO te priče će nekima donijeti glasove, novac, nova odijela, nove stanove i automobile a građani od toga neće imati nikakve koristi.
