Bez službenih predstavnika srpske i židovske manjine, bez predstavnika Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatska i bez oporbenih zastupnika lijevog centra održana je u petak, 22. aprila, u Spomen-području Jasenovac komemoracija za gotovo 84.000 žrtava ustaškog logora Jasenovac. Iako je u znak prosvjeda najstarija preživjela logorašica Pava Molnar zatražila da se ne čita njeno pismo, ipak je pročitano u interpretaciji glumice Branke Cvitković.
„Jasenovac – simbol zla, zla koje nije haralo samo ovdje i samo tada, zla koje je iznjedrila mržnja prema drugome i drugima, prema onima koji drugačije misle. Zašto ova gorka, mračna i tragična škola ima tako slabe učenike?“
Devedesetpetogodišnja Pava Molnar, koja je u logoru završila kao skojevka, kazala je naknadno da joj nije krivo što je pismo ipak pročitano.
Beograd: Logoraši opet strahuju
Beograd: Logoraši opet strahuju
Dan sećanja na žrtve holokausta, genocida i drugih žrtava fašizma, obeležen je u petak u Beogradu kod spomenika Žrtvama genocida u Drugom svetskom ratu na Starom Sajmištu, na mestu gde se nalazio nacistički logor u kom je ubijeno hiljade Jevreja, Srba i Roma.
Na tom mestu je bio i Slavko Milanović (80), iz Kozarske Dubice, koji je kao petogodišnjak u julu 1942. sa porodicom iz zbega odveden u Jasenovac, logor u Nezavisnoj državi Hrvatskoj. Danas ga je strah, kako kaže, zbog bujanja nacionalizma i fašizma, posebno kada se seti zarobljeničkih strahota u kojima je umrla i njegova mlađa sestra.
“Ovo sada što se pojavljuje u Hrvatskoj, ustaštvo, ne ide na dobro. Osećam se nelagodno, teško mi je, jer sam verovao da se posle Drugog svetskog rata i toliko godina tako nešto više nikada ne može dogoditi. Pravo da vam kažem, ja u nedelju idem u Jasenovac. Kao i svih ovih godina. Ne plašim se. Jer još uvek neka nada postoji u meni da ne bi moglo da se dogodi ono što se nekada dogodilo”, rekao je za RSE Milanović. OPŠIRNIJE
Na službenoj komemoraciji bili su premijer Tihomir Orešković, predsjednik Sabora Željko Reiner, četiri ministra među kojima i kontroverzni ministar kulture Zlatko Hasanbegović koji je nizom aktualnih izjava i postupaka sredinom devedesetih izazvao ogorčenje velikog dijela javnosti, umjesto predsjednice koja je u Sjedinenim državama bio je njen izaslanik, dvostruki oskarovac Branko Lustig, čiji je otac kao Židov također stradao u Jasenovcu.
Pročitana su i tri pisma jasenovačkih logorašica i logoraša iz knjige Maje Kućan „Pisma iz logora“ koja su podsjetila na užas tog logora. Na komemoraciji je bilo više veleposlanika, među kojima i izraelska veleposlanica u Hrvatskoj Zina Kalay Kleitman.
Bilo je predstavnika židovske, srpske i romske manjine, ali od njihovih krovnih predstavnika bio je samo zastupnik romske manjine Veljko Kajtazi, a ostali su zbog relativizacije i revitalizacije ustaštva u hrvatskom društvu bojkotirali komemoraciju.
„Današnja demokratska hrvatska država nije utemeljena niti na ustaškom režimu NDH i zločinima koje je učinio, niti na totalitarnom komunističkom režimu i zločinima koje je taj režim činio – od Bleiburga i križnih putova do Golog otoka“, rekao je nakon komemoracije, predsjednik Sabora Željko Reiner o utemeljenju moderne Hrvatske.
Na službenoj komemoraciji nije bilo političkih govora, niti uobičajenog židovskog vjerskog obreda, jer su je bojkotirale i Koordinacija židovskih općina Hrvatske i njihov rabin Lucijan Moše Prelević i vjerska zajednica Bet Israel i njihov rabin Kotel Da-Don. Molitve su za ubijene u Jasenovcu izmolili sisački imam Alem ef. Crnkić, jasenovački katolički župnik Pejo Oršolić i pravoslavni svećenici Luka Bosanac i Dragan Gaćeša.
U petak ujutro je u nedalekoj pravoslavnoj crkvi u selu Mlaka održana liturgija za žrtve jasenovačkog logora, kojoj su nazočili i predstavnici Srpskog narodnog vijeća, a u znak solidarnosti i predstavnici židovske manjine i hrvatskih antifašista. Zagrebački episkop Porfiije poručio je da je relativizacija zločina veći grijeh od zločina samog.
„Zato što oni koji pokušavaju da minimiziraju, da relativizuju zlo u stvari daju signal da je to dobar put, da nije loše činiti zlo, samo je važno kako i na koji način ga opravdati i maskirati.“
Na liturgiji su bili i ministar kulture Hasanbegović i ministar rada u Vladi Srbije Aleksandar Vulin.
Poslijepodne je na Trgu žrtava fašizma u centru Zagreba održana alternativna komemoracija žrtvama jasenovačkog logora, na kojoj su govorili predsjednik Antifašističke lige Republike Hrvatske Zoran Pusić, potomak žrtve Holokausta Danijel Ivin, predstavnici Romskog nacionalnog vijeća i povjesničari Nataša Nataušić i Hrvoje Klasić.
Navečer je inicijativa "Kulturnjaci 2016“, koja traže Hasanbegovićevu ostavku, na četrdesetak lokacija u 25 hrvatskih gradova javno čitala ulomke iz "Eseja o vječnom fašizmu“ Umberta Eca.
Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske odat će počast žrtvama jasenovačkog logora u nedjelju, a pridružit će im se predstavnici srpske i židovske manjine i saborski zastupnici lijevog centra.
Bojkot židovskih i srpskih predstavnika i hrvatskih antifašista, kao predstavnika tri od četiri najveće grupe žrtava ustaškog logora Jasenovac – izraz je prosvjeda na učestale ekscese izvikivanja ustaškog pozdrava (prijateljska nogometna utakmica Hrvatska – Izrael u Osijeku, prosvjed pred Agencijom za elektroničke medije), na koje je vlast reagirala mlako i apstraktnom osudom „svih totalitarizama“.
Oštrije osude ustaškog režima i ustaških zločina pojavile su se tek pred desetak dana, nakon najave bojkota jasenovačke komemoracije prvo od strane židovske, a potom i od strane srpske manjine i hrvatskih antifašista, ali i nakon posjete Zagrebu posebnog izaslanika američkog State Departmenta za pitanje Holokausta Nicholasa Deana.
Komemoracija u Jasenovcu održava se na spomen proboja preostalih logoraša iz logora 22. travnja 1945, i sve do ove godine okupila bi u Jasenovcu predstavnike hrvatskih vlasti i svih grupa žrtava – Srba, Roma, Židova i hrvatskih antifašista.
