Hrvatska predsjednica i srbijanski premijer neformalno su se sreli u Mostaru, ali tema razgovora nije bio hrvatski stav o srpskom pregovaračkom procesu, izvješćuju hrvatski mediji. Što se tiče hrvatskog zahtjeva da Srbija ukine "regionalnu nadležnost" za ratne zločine za cijeli prostor eks-ju, donedavni predsjedničin savjetnik Vladimir Šeks, i sam na srbijanskoj optužnici, predlaže da se umjesto toga obnovi dogovor o ustupanju postupaka za ratne zločine između Hrvatske i Srbije.
Kako navode hrvatski mediji, nisu se obistinile najave srpskih medija da će sadržaj neformalnog susreta hrvatske predsjednice Kolinda Grabar Kitarović tijekom posjete Mostaru sa srpskim premijerom Aleksandrom Vučićem biti hrvatska pozicija oko otvaranja poglavlja 23 "Pravosuđe i temeljna prava" u pristupnim pregovorima Srbije sa Europskom unijom.
Razgovaralo se o bilateralnim odnosima dviju država, neslužbeno doznaje hrvatski javni servis HINA, a susret je trajao desetak minuta. Ured hrvatske predsjednice već ranije je bio kazao kako takav susret nije bio predviđen.
Hrvatska je pozicija da se u pregovaračke uvjete za to poglavlje uvrstio da Srbija treba ispuniti međunarodno preuzete obaveze prema hrvatskoj manjini u Srbiji, da provodi punu suradnju s Hagom i da ukine takozvanu "regionalnu nadležnost" za ratne zločine. Nema nikakvih najava da bi Hrvatska izmijenila svoju poziciju.
Donedavni posebni savjetnik predsjednice Vladimir Šeks kazao je da je neodrživa srpska pozicija da može suditi građanima svih država nastalih raspadom socijalističke Jugoslavije, neovisno o tome da se kazneno djelo nije dogodilo na području Srbije i da žrtva ili žrtve kaznenog djela nisu državljani Srbije.
"To je nastavak pravne agresije Srbije na Hrvatsku. Srbija mora povući taj zakon kojim se proglasila 'mini Hagom'", komentira Šeks.
Pritisci Brisela
Šeks kaže kako postoje pritisci nekih zemalja Europske unije na Hrvatsku da odustane od svoje pozicije, ali da je na hrvatskoj diplomaciji da argumentima uvjeri europske partnere kako se ne radi o hrvatskoj ucjeni i blokadi Srbije, već samo o nastojanju da se postupanje Srbije uskladi sa međunarodnim pravom.
"Sve kaznene prijave i optužnice koje postoje u Srbiji treba proslijediti Hrvatskoj – takav je bio jedno vrijeme sporazum između dvaju državnih odvjetništava (tužiteljstava), ali on nije izvršen", navodi Vladimir Šeks.
"Ja se nadam da će to lobiranje hrvatske Vlade i Ministarstva vanjskih i europskih poslova uspjeti i da se može razumnim argumentima uvjeriti Srbiju da odustane od primjene tog zakona. Odustajanje od tog zakona ne znači da bi bilo tko tko je u Hrvatskoj bio zaštićen. Sve kaznene prijave i optužnice koje postoje u Srbiji treba proslijediti Hrvatskoj – takav je bio jedno vrijeme sporazum između dvaju državnih odvjetništava (tužiteljstava), ali on nije izvršen", navodi Šeks.
Šeks je podsjetio da se i sam nalazi na srpskoj optužnici koju je Srbija preuzela od pravosuđa nekadašnje JNA.
"Sada bi trebalo doći do jednog aranžmana dvaju tužiteljstava da se sve kaznene prijave i optužnice koje ima Srbija protiv nas u Hrvatskoj ustupe hrvatskom pravosuđu i da nas ono procesuira", kaže Šeks.
Ideja o suradnji tužiteljstava i pravosuđa dviju država inicirana je početkom dvijetisućitih, kada je ministrica pravosuđa u hrvatskoj Vladi bila Ingrid Antičević Marinović. Ona za naš program kaže kako u potpunosti podržava zahtjev da Srbija izbriše "regionalnu nadležnost" iz svog zakonodavstva i da bi ustupanje postupaka za ratne zločine državi u kojoj se optuženih nalazi i puna suradnja tužiteljstava i pravosuđa dvije zemlje bila korak u pravom smjeru.
"Nije samo pitanje suđenja, nego i pribavljanja dokaza za optuženike, bez obzira sudi li im se u Hrvatskoj ili u Srbiji. Bez toga i bez bezuvjetnog pružanja pomoći između država – neovisno o tome tko je oštećenik, a tko je počinitelj – neće biti uspostave pravog i trajnog mira i prave suradnje među zemljama", konstatira bivša ministrica.
Prema davno potpisanim sporazumima između dvije zemlje, ideja je bila da država koja ima optužnicu protiv osobe koja joj je nedostupna, jer se nalazi u zemlji čiji Ustav ne dopušta izručenje, ustupi taj postupak državi u kojoj se optuženik nalazi, i da se suđenje održi u toj zemlji. Država koja je pokrenula postupak monitorirala bi suđenje.
Temeljem upravo takvog sporazuma - "Sporazuma o suradnji u progonu počinitelja kaznenih djela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida" - pred mjesec dana su na Žalbenom sudu u Beogradu trojici nekadašnjih pripadnika paravojnih postrojbi samoproglašene "Republike Srpske Krajine" potvrđene kazne dugotrajnog zatvora za ubojstvo ili sudjelovanje u ubojstvu najmanje šestero hrvatskih civila, "uz protuzakonita zatvaranja, ozlijeđivanja, zastraživanja, teror, mučenja i nečovječna postupanja” u Belom Manastiru u Hrvatskoj ujesen 1991. godine. Radi se o slučaju što ga je Tužilaštvu za ratne zločine Srbije ustupilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.
