Nakon što je konstatovano da uređaji za identifikaciju birača ne prepoznaju falsifikovani dokument prilikom glasanja, otvorena je žestoka politička rasprava o tome da li je regularnost izbora dovedena u pitanje i koje potencijalne manipulacije može spriječiti elektronska identifikacija birača.
Višegodišnju političku polemiku o regularnosti i zloupotrebama izbornog procesa, ustalasao je ponovo Demokratski front (DF) tvrdnjom da elektronski uređaji za identifikaciju birača, koji će biti postavljeni na svakom izbornom mjestu, ne prepoznaju falsifikovani lični dokument. Time je, prema Demokratskom frontu, doveden u pitanje izborni proces i uslovi za sprovođenje fer i slobodnih izbora.
Na drugoj strani iz Ministarstva unutrašnjih poslova nije negirano da uređaji ne prepoznaju unošenje falsifikovanog dokumenta, ali je ujedno saopšteno da će biti praktično nemoguće glasati falsifikovanim dokumentom, jer će dokument kontrolisati i birački odbor.
O novom aspektu političkog sukoba u Državnoj izbornoj komisiji su informisani posredstvom medija, pa je sekretar izborne komisije Milisav Ćorić rekao da izborna komisija za sada neće komentarisati ovaj događaj jer nisu upoznati sa detaljima problema.
"Nemamo precizne informacije, bez onog što smo čuli u medijima. Bilo bi sad neozbiljno da mi komentarišemo, a, ustvari, ne znamo kako se to desilo, šta je provlačeno kroz uređaj. Kako mi da saopštimo da li uređaj prihvata falsifikovani dokument ako mi nismo imali nikakvog iskustva, niti sredstva, niti informacije u tom pravcu? U ovom trenutku ne možemo davati izjave tim povodom", navodi Ćorić.
Država je u prethodnom periodu naručila oko 1.200 uređaja za elektronsku identifikaciju birača, koji će biti postavljeni na svim biračkim mjestima i koji će kontrolisati birače.
Na pitanje da li uredno očitavanje falsifikovanog dokumenta, može uticati na regularnost izbornog procesa, direktor Monitoring programa MANS-a i član Radne grupe za izborno provjerenje, Vuk Maraš, kaže da je radna grupa od početka bila upoznata sa činjenicom da uređaji ne prepoznaju falsifikovane dokumente.
"I tada smo na Radnoj grupi znali da to nije uređaj koji može prepoznati da li se radi o falsifikovanom dokumentu ili ne, već se radi, prosto, o čitaču koji vuče podatke sa dokumenta i omogućava da iz biračkog spiska, a na osnovu tog dijela koji je očitao, nađete osobu i terminal izvuče sliku i podatke osobe koja glasa. I to je tada bila mjera mogućeg političkog kompromisa i zbog finansijskog aspekta i priče da je izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika moralo glasati dvije trećine poslanika u Skupštini", ističe Maraš.
Ako elektronska identifikacija ne sprečava i ne otkriva falsifikovani dokument prilikom glasanja, koji vid potencijalne ili pretpostavljene izborne manipulacije sistem sprječava?
Na ovo pitanje Maraš kaže da sistem onemogućava glasanje osobama bez validnog dokumenta.
"Dakle, uređaj služi da onemogući one ljude kojima na dokumentu stoji druga slika, da onemoguće ljude sa tuđim ličnim kartama glasaju. Dakle, prosto da omogući članovima biračkog odbora da na tri načina prepoznaju da li se radi o licu koje stvarno ima taj dokument i ima pravo glasa. Na osnovu slike sa uređaja za elektronsku identifikaciju koji se vuče iz MUP-ove baze podataka, na osnovu slike sa dokumenta koji je birač donio i na osnovu onoga što odbor vidi ispred sebe u odnosu na sliku birača. Dakle to je bila njegova primarna funkcija", konstatuje Maraš.
Prema riječima Vuka Maraša, najvažniji segment slobodnih izbora je eliminacija potencijalnih duplih birača i prečišćavanje baza MUP-a od osoba sa mogućim duplim dokumentima, odnosno uvođenje takozvanog AFIS sistema.
"Ono što, na žalost, još nije učinjeno, a što je ključni dio tog izbornog sistema jeste činjenica da je trebalo nabaviti AFIS sistem i provjeriti baze podataka MUP-a, da li postoje ljudi sa duplim ličnim kartama, ljudi sa duplim biometričkim podacima, primarno otiscima prstiju. Sve i da može uređaj za elektronsku identifikaciju da otkrije da li je lična karta ili dokument falsifikovan, vi i dalje nemate odgovor a šta sa tim ako je neko iz MUP-a izdao duple lične karte ili dupli pasoš", kaže Maraš.
"Najveći skandal od uvođenja višestranačja"
I dok su u Demokratskom Frontu na djelu pokazali da aparat za elektronsku identifikaciju birača ne prepoznaje falsifikovanu ličnu kartu a u MUP-u poručili da mu to i nije svrha, spor se sa ekspertskog preselio na politički nivo.
Iz DF-a su konstatovali da su otkrili aferu goru od "Snimka", koja totalno urušava povjerenje u izborni proces i da sada očekuju reakcije od Specijalnog tužilaštva i Evropske unije.
"Malo u šali a malo u istini, tek u Crnoj Gori izgleda ne preostaje ništa drugo nego da se uvede identifikacija otiskom prstiju. To bi jedino apsolutno moglo da eliminiše zloupotrebe", saopšteno je iz DF-a.
Tako je Dritan Abazović iz Građanskog pokreta URA, prokomentarisao opštu zbrku nastalu nakon što je Demokratski Front otkrio da aparati za elektronsku identifikaciju birača ne prepoznaju falsifikovane lične karte, što je bio povod da, na vanrednoj konferencije za novinare, lideri tog opozicionog bloka ustvrde da pod takvim uslovima nema regularnih izbora u Crnoj Gori.
Taj slučaj nazvali su najvećim skandalom od uvođenja višestranačja koji po svojim posljedicama prevazilazi aferu "Snimak". Da je to što aparat za elektronsku identifikaciju glasača ne može da razilikuje falsifkat od originala dovoljan znak za uzbunu, saglasili su se i Bečićeve Demokrate.
Funkcioner te partije, Neven Gošović, ističe kako je na prethodnim izborima bilo sumnji da se izdaju fiktivne lične karte.
"Elektronska identifikacija birača trebalo je da eliminiše postojanje takve mogućnosti. Ono što je veoma značajno i što je neophodno obezbijediti, da bi se spriječila bilo kakva zloupotreba glasanja u izbornom procesu, jeste da zaživi Afis sistem, u kontroli izdatih ličnih karata. Na taj način otklonila bi se svaka mogućnost da u sistemu ličnih karata postoje dvije ili više ličnih karata sa istim biometrijskim podacima", navodi Gošović.
Sada se, ocjenjuje Dritan Abazović, kao najbitnije ispostavlja čišćenje biračkih spiskova.
"Iščišćeni birački spisak bi podrazumijevao da svi ljudi koji ne postoje kao takvi, ne bi mogli da glasaju i da nam se ne može desiti situacija da će vlast falsifikovati lične karte i da će doći ljudi koji će biti upisani u birački spisak ili koji jesu, a možda su preminuli, da tako kažem sa falsifikovanim ličnim dokumentom izvrše svoje glasačko pravo", riječi su Abazovića.
Na pitanje da li očekuje da bi opozicija povodom ovog slučaja trebalo da ima zajednički odgovor prema vlastima, Neven Gošović odgovara: "Opozicija, svakako, može imati taj zajednički odgovor ali je bitna suština stvari. A ona je, nakon što smo čuli jučerašnje izjave, prilično jasna. Jasno je da taj uređaj ne utvrđuje validnost ličnog dokumenta."
Iz Lekićevog Demosa će se ovim povodom, kako su nam rekli, naknadno oglasiti. Do stava SDP-a i SNP-a nijesmo uspjeli da dođemo.
Dritan Abazović iz URE smatra da je slučaj "aparat" izazvao dodatnu konfuziju i još više ojačao nepovjerenje opozicije u izborni proces i to samo mjesec prije izbora u Tivtu, gdje mehanizam za elektronsko očitavanje ličnih dokumuneta treba prvi put da bude primijenjen.
"Sva ona priča MUP-a da smo potpuno spremni za izbore i da je sve spremno za glasanje u Tivtu, pala je u vodu. To dodatno povećava nepovjerenje u izborni proces. URA definitivno ostaje pri svom stavu, koji se sad potvrđuje, da parlamentarni izbori i izbori u Tivtu, moraju biti održani istovremeno, a da period od šest mjeseci, dakle do oktobra, moramo da iskoristimo svi zajednički da unaprijedimo i elektronsku identifikaciju i pročišćavanje biračkih spiskova i svih drugih stvari, koje bi mogle da utiču i do sada su uticale značajno, na izborni proces", kaže Abazović.
Na kraju, nameće se pitanje koliko najnovija dešavanja na političkoj sceni umanjuju šanse za dogovor vlasti i opozicije o regularnim izborima i to upravo u sedmici koja bi mogla da bude odlučujuća po tom pitanju.
Podsjetimo SDP, Demos i URA očekuju od vladajućeg DPS-a da im do petka odgovori da li je spreman da prihvati sedam njihovih uslova za potisivanje Sporazuma o organizovanju slobodnih i fer izbora.
