Od 15. februara, kada je predala aplikaciju za članstvo u EU, i najavljenog ubrzanog ispunjavanja postavljenih uslova, u BiH nema pomaka. Prije bi se moglo reći, da su vrijeme od kako je izražena namjera da BiH prođe test do kandidatskog statusa obilježile stare prepirke, prije svega o tome ko je za šta nadležan.
BiH nakon predaje aplikacije za članstvo još uvijek nije pokazala članicama Evropske unije sliku ozbiljnog kandidata. Dok su se još slale fotografije sa svečanog čina u Briselu, počeo je verbalni rat, prije svega o mehanizmu koordinacije.
Taj sistem govora „jednim glasom“, koji je utvrdilo Vijeće ministara BiH, Vlada RS je odbacila, tvrdeći da se nije pitala, te da je sporan sadržaj iz ugla ustavne pozicije Republike Srpske. Riječi nije birao ni entitetski predsjednik Milorad Dodik, nazivajući mehanizam prevarom.
„Mi javno kažemo da hoćemo da se krećemo ka statusu kandidata za Evropsku uniju, ali na bazi prevara Denisa Zvizdića i ostalih njegovih tamo tipova, to nismo spremni da uradimo“, poručio je Dodik.
Iz Vijeća ministara je najavljeno da će se nastaviti usaglašavanje o mehanizmu koordinacije između različitih nivoa vlasti u pitanjima integrisanja, iako je tekst ovog dokumenta objavljen u Službenim novinama. O njemu se pregovaralo i dogovaralo, godinama.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović i sam priznaje da tek treba doći do kvalitetnog dokumenta.
„Kad napravimo izmjene i dopune, a sigurno ćemo ih napraviti, opet ćemo s pravom kazati to je dobar dokument. I onda niko iz BiH neće imati primjedbi“, tvrdi Čović.
Oštriji rezovi
Još jedan uslov, kaže dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu Salih Fočo, u čijem ispunjavanju država ne pokazuje zrelost, je reformska agenda, odnosno paket ekonomskih i socijalnih reformi.
„Drugi uslov, u čijem ispunjavanju za sada Bosna i Hercegovina ne pokazuje zrelost, je famozna reformska agenda, o kojoj javnost prima informacije 'na kašičicu', vjerovatno zbog toga što će donijeti oštre rezove“, komentariše Fočo.
Jedini očigledan rezultat je usvajanje Zakona o radu u oba entiteta i to po hitnom postupku, bez javne rasprave. Zbog toga je Ustavni sud Federacije ovaj zakon proglasio neustavnim. I time se stvara negativan ambijent za reforme, smatra ekonomski analitičar Žarko Papić.
„Riječ je o stvaranju ambijenta u kome reforme nisu strašilo nego put za napredak, put za boljitak svih. Bez širenja tog fronta, a to su građani i to su organizacije civilnog društva, mi ćemo spasti na to da se formalno štancaju zakoni, posebno po hitnom postupku, bez ikakve rasprave i niko ne zna kakvi će im biti efekti, te smo nekom tamo nastavniku u Briselu ispunili domaću zadaću. To je potpuno pogrešan pristup“, ocjenjuje Papić.
Prvi krug suštinskih pregovora o adaptaciji Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, čime se želi Hrvatskoj omogućiti uvoz robe u BiH pod istim uslovima kao i ostale članice EU, (održan prije dvije sedmice u Sarajevu), pratio je svojevrsni skandal jer je sastanak napustio predstavnik Republike Srpske Miljan Erbez.
Vlada RS smatra da ne treba pregovarati o zahtjevima EU prije punopravnog članstva BiH, te da nisu poštovani stavovi ovog entieta.
„Moram reći da je to jedna sasvim nova politika, jedna opasna politika koja ide u pravcu isključivanja RS iz svih procesa“, ustvrdila je predsjednica Vlade RS Željka Cvijanović.
Visoki predstavnik Valentin Incko u četvrtak je poručio da reforme moraju biti ubrzane, te naglasio da su važni rezultati, a ne riječi. Zasad iz Brisela nema reakcija.
Na pitanje kakav će biti put BiH prema kandidatskom statusu, univerzitetski profesor iz Banjaluke Mladen Mirosavljević odgovara:
“Vjerovatno će to zavisiti najviše od toga kakav će biti pritisak međunarodne zajednice, I kakvi će biti interesi velikih sila za region i za BiH.”
