Baš kada se pojavila nada da ruka pravde počinje da prijeti svima koji su se u Crnoj Gori obogatili zahvaljujući poziciji u državnom aparatu ili bliskosti sa ljudima na vlasti, aktuelizovan je slučaj "Limenka" koji dimenzijama konflikta interesa i samim epilogom obeshrabruje sve koji se nadaju uspostavljanju vladavine prava.
Suština afere "Limenka" je u činjenici da je Vlada Crne Gore, na čijem je čelu premijer Milo Đukanović, omogućila njegovom rođenom bratu, biznismenu Acu Đukanoviću, da stekne više miliona eura, a da ni Vlada ni premijerov brat nijesu morali ništa da čine.
Naime, Aco Đukanović je 2008. godine platio tri miliona i 300 hiljada eura na ime zakupa zemljišta na kojoj se nalazi zgrada policije. Država je, nakon toga, preuzela obavezu da sa tog placa od preko 7.500 kvadratnih metara u širem centru Podgorice, ukloni objekat i preda ga Đukanoviću.
Godine su prolazile, a policija se nije iseljavala iz zgrade koju Podgoričani popularno zovu "Limenka".
Premijerov brat je, potom, tužio brata-premijera zahtijevajući 2012. godine da mu država, zbog neispunjenja obaveza, isplati šest miliona eura.
Stvar je, u međuvremenu, došla i do Vrhovnog suda, a konačna suma koju će poreski obveznici morati da izbroje Acu Đukanoviću se popela na 10,5 miliona eura.
"Radi se o udžbeničkom primjeru dogovorene korupcije", kaže pravni zastupnik NVO MANS, advokat Veselin Radulović.
"U onim situacijama kada se unaprijed dogovore odluke, ugovor i krajnji cilj, a krajnju posljedicu smo vidjeli kroz presudu Vrhovnog suda, da se isplati više od 10 miliona eura premijerovom bratu. Ostaje mnogo stvari koje bi Tužilaštvo moralo da rasvijetli i adekvatno procesuira", ističe Radulović.
"Država će obeštetiti građanina Aca Đukanovića iznosom jednakim onom za koji je Vlada prodala Institut Dr Simo Milošević u Igalu. Sada je definitivno izvjesno da je državi Crnoj Gori učinjena direktna šteta u iznosu ne manjem od 10,5 miliona eura koju će biti dužda da iz budžeta plati tužitelju Acu Đukanoviću. Ovo je trećestepeni postupak, odluka Vrhovnog suda po reviziji i nema više ni redovnih ni vanrednih pravnih ljekova. Dakle, govorimo o završenoj pravnoj stvari", navodi Velizar Kaluđerović, funkcioner Demokratske Crne Gore.
Stvar je konačna. Materijalno iscpljeni građani Crne Gore će Acu Đukanoviću, definitivno, morati da plate 10,5 miliona eura.
Sada jedino preostaje utvrđivanje odgovornosti, ali je malo vjerovatno da će se to i desiti jer je, upravo Velizar Kaluđerović izjavio da mu je sadašnji ministar unutrašnjih poslova, Raško Konjević, rekao da je ključni dokument nestao iz arhive MUP-a.
Ministar Konjević se, povodom slučaja "Limenka" obratio javnosti upozorenjem da bi se, ukoliko se novac Đukanoviću isplati iz budžeta Ministarstva, ugrozilo funkcionisanje MUP-a.
Ovo dodatno opterećuje cio slučaj i potrebu utvrđivanja odgovornosti za neispunjenje obaveza iz Ugovora koji je sa Acom Đukanovićem potpisao tadašnji direktor Uprave policije, Veselin Veljović.
"Ono što je nesporno je da je Uprava policije u periodu zaključenja ugovora bila samostalni organ i da nije bila pod Ministarstvom unutrašnjih poslova i da je, u tom dijelu, nesporna odgovornost tadašnjeg direktora policije, Veselina Veljovića. U međuvremenu, dok je taj postupak trajao, Uprava policije je ponovo pošla pod nadležnost Ministarstva unutrašnjih poslova i zato postoji i odgovornost MUP-a u kasnijem periodu kada nije izvršavana preuzeta ugovorna obaveza – iseljenje iz objekta i uklanjanje objekta. Nemam drugo objašnjenje, osim da je to, vjerovatno, namjerno urađeno kako bi se Acu Đukanoviću omogućilo da kroz sudski postupak lagano ostvari naknadu i dobije novac", ističe advokat Veselin Radulović.
Ministar unutrašnjih poslova, u vrijeme potpisivanja ugovora je bio Jusuf Kalamperović, inače kadar manje članice vladajuće koalcije, Socijaldemokratske partije.
Kalamperović nije bio u mogućnosti da da izjavu u zvučnom formatu, ali nam je i on rekao da je u njegovo vrijeme Uprava policije bila potpuno samostalna, a da je MUP samo imao pravo nadzora.
Međutim, policija je vraćena u nadležnost MUP-a dolaskom tada SDP-ovca, Ivana Brajovića koji je, u međuvremenu, otcijepio dio stranke.
Od Brajovićeve PR službe nijesmo dobili nikakav odgovor na pozive i poruke.
Ni Zaštitnica imovinsko pravnih interesa pri Ministarstvu finansija, Dragana Đuranović, se nije odgovorila na poziv i poruku.
"Mnogo je razloga za sumnju da je u konkretnom slučaju bila na djelu organizovana i koordinirana aktivnost grupe visokih državnih funkcionera koji su zloupotrijebili službeni položaj i ispred interesa države i građana, stavili interes pojedinca, inače, brata predsjednika Vlade Crne Gore", zaključuje Kaluđerović.
