U Crnoj Gori je nastavljen proces koji će dovesti do ratifikacije Sporazuma o granici sa Kosovom koji je potpisan u Beču krajem avgusta. Bez obzira što dio političke javnosti na Kosovu izražava nezadovoljstvo zbog postignutog sporazuma Vlada Kosova i Crne Gore, uskoro će Sporazum o granici biti usvojen u Skupštini Crne Gore, nakon čega će o tome biti obavještena kosovska strana diplomatskim putem.
Jednoglasna ocjena Zakonodavnog odbora Skupštine Crne Gore je, da treba nastaviti sa procedurom ratifikacije Sporazuma o granici sa Kosovom. Iako određeni politički subjekti na Kosovu izražavaju nezadovoljstvo postignutim i potpisanim Sporazumom o granici u Beču u avgustu ove godine, crnogorska Skupština će uskoro ratifikovati usaglašeni dokument, saopštili su članovi odbora koji su utvrdili da je Sporazum o granici u skladu sa Ustavom Crne Gore.
Utvrđena granica je u skladu i sa administrativnom granicom Crne Gore i Kosova iz 1974 godine, nalazom Badinterove komisije koja je utvrdila državne granice na osnovu administrativnih i Ahtisarijevog plana, saopštio je predsjednik Komisije Vlade Crne Gore za određivanje graničnih prelaza sa susjednim državama Milan Paunović:
„Potpisivanjem ovog Sporazuma u Beču, EU je dala svoj stav podrškom. A SAD, kao što znate, su dale podršku kroz izjavu predsjednika Baraka Obame i i državnog sekretara Džona Kerija koji su rekli da je to istorijski sporazum i da je taj Sporazum treba da ostane“, podsjetio je Paunović.
Sporazum o granici između Crne Gore i Kosova bio je povod za oštar napad opozicionih partija na Kosovu na tamošnju vladu. Opozicija je tražila da Vlada Kosova poništi sporazum uz tvrdnju da je Kosovo oštećeno. Kosovski premijer Isa Mustafa je nedavno najavio da će ekspertima Evropske unije i Sjedinjenih Država dati na uvid dokumentaciju o demarkaciji granice sa Crnom Gorom kako bi vidjeli da li je Kosovo oštećeno, kako tvrdi tamošnja opozicija.
Nema preispitivanja potpisanog
Ambasada SAD o granici Kosova i Crne Gore
Iz Američke ambasade na Kosovu saopšteno je da je Stejt Department detaljno pregledao predlog nadležne kosovske državne komisije o razgraničavanju granice između Kosova i Crne Gore.
Kako se navodi, uzeto je u obzir da je osnova predloga Komisije za razgraničenje bio jugoslovenski Ustav iz 1974, koji definiše kosovske granice sa administrativnim granicama opština, podeljene u katastarske zone. Ta osnova je, dodaje se, bila korišćena i u Sveobuhvatnom predlogu specijalnog izaslanika UN-a Martija Ahtisarija iz 2007, na osnovu kojeg je proglašena nezavisnost Kosova, kao i u Ustavu Kosova 2008. godine.
„Nakon pregleda mapa od 1940. pa do danas, uključujući i one koje je upotrebila Komisija, Stejt Deparment je utvrdio da je nedavno razgraničena granica blisko povezana sa onom iz Ustava 1974. Granice koje smo prikazali 2008. detaljno odgovaraju predloženim granicama iz 2015“, kaže se u saopštenju Američke ambasade.
Dodaje se kako je okončanje sporazuma o demarkaciji jedan od uslova EU za liberalizaciju viznog režima i da predstavlja važan korak na putu Kosova na evrointegracijama.
Kosovska opozicija od septembra bojkotuje i sprečava rad Skupštine u znak nezadovoljstva, između ostalog, i zbog sporazuma Kosova sa Crnom Gorom o demarkaciji granice.
Komentarišući ovu okolnost, predsjednik crnogorske Komisije Milan Paunović je saopštio da ni crnogorska ni kosovska strana nisu do sada iskazali spremnost da preispituju potpisani Sporazum o granici. Inicijativa Vlade Kosova da eksperti dobiju na uvid dokumentaciju Paunović ocjenjuje kao čin dodatne potvrde dogovorenog:
„Ni Kosovo ni Crna Gora ne dovode u pitanje ovaj Sporazum. Niti je Vlada Kosova izrazila spremnost da preispituje ovaj Sporazum. Zbog političkih dešavanja u Prištini vidjeli ste da je Vlada Kosova zatražila pomoć SAD i EU kako bi potvrdili svoje stavove da je ovaj Sporazum urađen na obostrano zadovoljstvo i da su nekadašnje granice potvrđene“, prokomentarisao je Paunović.
Podsjetimo, nedavno je i kosovski advokat politički analitičar Azem Vlasi slično komentarisao inicijativu kosovske Vlade o uvođenju stranih eksperata u priču o graničnoj liniji:
"Taj predlog je dat više u nastojanju da se oduzmu argumenti opoziciji koja pravi probleme i eksperti su kao neki treći nezavisni faktor koji treba da pogleda da li smo mi to sa Crnom Gorom precizirali. U formalnom smislu to nije arbitraža. Iz Crne Gore je došla vrlo korisna, korektna i umjerena poruka da, ako ima problema, crnogorska strana je spremna da razmotri šta nije dorečeno", ocijenio je Vlasi.
Kada je riječ o nezadovoljstvu dijela vlasnika pograničnih imanja, koji strahuju da će im granica presjecati parcele, Srđan Perić iz Pozitivne je insistirao da u komisijama koje će obilježavati granicu budu i predstavnici pograničnih opština:
„Prema onome što smo mi informisani sa terena zbog određenih izmjena njima bi bilo otežano korišćenje njihove imovine u pograničnim oštinama“, rekao je Perić.
Milan Paunović je naveo će za dvije godine biti konačno obilježena granica, a da će zajedničke komisije imati slobodu da koriguju određene djelove kako imanja ne bi bila presjecana:
„Data je sloboda i mogućnost toj zajedničkoj komisiji da u procesu obilježavanja državne granice može uraditi minimalne, izbalansirane korekcije kako ne bi prekidali i presjecali imanja i određene katastarske parcele- po principu metar za metar. Najbitniji sporazum koji implementiramo i intenzivno radimo na tome jeste sporazum o utvrđivanju režima pograničnog saobraćaja kako bi stanovništvu koje živi u pograničnom dijelu omogućili lakše rješavanje svakodnevnih životnih pitanja“, konstatovao je Paunović.