Vladin predlog zakona kojim se reguliše sloboda vjeroispovjesti u Crnoj Gori, uglavnom je prihvatljiv za sve vjerske zajednice osim za Srpsku pravoslavnu crkvu koja je oštro kritikovala vladin predlog. Zašto su primjedbe stigle samo sa te adrese i koliko su ostale vjerske zajednice zadovoljne Nacrtom?
Nacrtom zakona o slobodi vjeroispovjesti Vlada Crne Gore želi da zamjeni zakon koji je regulisao tu oblasti, a koji potiče iz 1977 godine. Novi zakon se odnosi na pravni položaj vjerskih zajednica u državi i štiti pravo pojedinca na slobodu i izbor vjeroispovjesti i uticaće na djelovanje vjerskih zajednica.
Novim zakonom o slobodi vjeroispovjesti u Crnoj Gori koji je Vlada objavila u formi nacrta za Srpsku pravoslavnu crkvu je potpuno neprihvatljiv. Kako zbog procedure tokom koje nije konsultovan niko iz ove crkve, tako i zbog niza odredbi koje 'diskriminišu najbrojniju vjersku organizaciju u Crnoj Gori'.
Prema riječima predsjednika Pravnog savjeta Mitropolije crnogorsko-primorske, sveštenika Velibora Džomića, duh zakona je takav da su crkve i vjerske zajednice društveno štetne:
„Nacrt zakona, osim toga što je pripremljen na diskriminatoran i netransparentan način, kontradiktoran je u brojnim odredbama sam sebi. S druge strane, govori se o promovisanju saradnje sa vjerskim zajednicama, a zapravo se grubo narušava laička država, sekularnost države, načelo odvojenosti crkava i vjerskih zajednica od države. Pokušava se jednim agresivnim državnim intevencionizmom uplitati u unutrašnja pitanja crkava i vjerskih zajednica. Duh zakona jednostavno je takav da su crkve i vjerske zajednice zapravo društveno štetne, a ne društveno korisne kategorije. I imajući u vidu, kako je bilo i kako je usvojen ovaj Nacrt zakona mislim da on nema budućnost“, komentariše Džomić.
Na drugoj strani pravni zastupnik Crnogorske pravoslavne crkve Željko Tomović generalno ocjenjuje da je Zakon veoma stabilan i daje dovoljno osnova da sloboda vjeroispovjesti u Crnoj Gori bude omogućena. Uz to, zakonom je obuhvaćena i zaštita kulturne baštine koja je stvarana vjekovima. I Tomović navodi manje primjedbe, za koje očekuje da će se razriješiti tokom javne rasprave:
„Može se nacrtu prigovoriti zbog toga što nije uređeno pitanje već prijavljenih vjerskih zajednica, kakav je njihov položaj na osnovu novog zakona. Takođe nije propisan prekršaj zbog neosnovanog miješanja jedne vjerske zajednice u vjerske poslove druge vjerske zajednice, što je veoma važno sancionisati. Jer se zakonom mora sačuvati samostalnost unutrašnje organizacije vjerskih zajednica kao bi se izbjegle konfliktne situacije zbog vjerskih pitanja. Moguće je tu još naći nekih sitnih prigovora koji u suštini ne narušavaju značaj ovog zakona koga smatram veoma stabilnim“, ocjenjuje Tomović.
Do momenta slanja ovog izvještaja iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava nismo mogli obezbjediti sagovornika koji bi prokomentarisao navedene primjedbe predstavnika vjerskih zajednica.
U Nacrtu se između ostalog navodi da država ima pravo da sankcioniše vjerske zajednice u slučajevima ako zloupotrijebe slobodu vjeroispovijesti protiv pravnog poretka Crne Gore i da država ima pravo da kontroliše finansijske tokove vjerskih zajednica.
Dragutim Papović, v.d. generalnog direktora Direktorata za odnose sa vjerskim zajednicama, je nedavno saopštio:
„Država je dobila pravo da sankcioniše vjerske zajednice samo u slučajevima ako one zloupotrijebe slobodu vjeroispovjesti protiv pravnog poretka Crne Gore. Vjerske zajednice imaju slobodu da ostvaruju prihode na neprofitnoj osnovi i obavezu da o tome vode evidenciju. A država ima pravo da kontroliše i sancioniše vjersku zajednicu ako obavlja djelatnost radi profita ili ako učestvuje u krivičnom djelu pranja novca.“
Čeka se ocjena Biskupije i Islamske zajednice
U dijelu vjerskih zajednica u Crnoj Gori trenutno, kako su nam kazali, razmatraju vladine prijedloge i rješenja sadržana u Nacrtu koji je ponudilo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.
U Kotorskoj biskupiji, međutim, još nijesu razmatrali Nacrt zakona o vjerskim slobodama ali će, kako su nam kazali, odgovor i komentar poslati na vrijeme.
Don Pavao Medač u kratkoj izjavi za RSE tim povodom kaže da bi odgovor Biskupije trebalo da stigne do 14. septembra.
„Ne možemo vam još reći ništa vezano za tu temu jer još uvijek nismo uspjeli razmotriti taj nacrt. Dobili smo ga, ali budući da je bilo vrjeme godišnjih odmora tek smo počeli raditi. Vjerujem da ćemo se uskoro sastati i razmotriti Nacrt i vjerujem da ćemo se oglasiti u roku koji je do 14. septembra“, rekao je don Medač.
Dobro je što će Crna Gora uskoro dobiti novi Zakon o vjerskim slobodama, jer je postojeći sa svojim rješenjima još iz vremena socijalističke Jugoslavije prevaziđen, ocjenjuju u Islamskoj zajednici Crne Gore.
Profesor Medrese i poslanik Bošnjačke stranke Suljo Mustafić tim povodom za naš program kaže:
„Smatram da je veoma dobro da se zakonsko rješenje koje je bilo na snazi a koje je zaista prevaziđeno i koje je još iz socijalističkih vremena, iz 1977. godine, da se mijenja i da se radi jedan sistemski zakon kojim se odnos države prema vjerskim zajednicama i uopšte njihov položaj i status u društvu žele regulisati na jedan kvalitativno drugačiji način, i koji je prilagođen ovim vremenima u kojima Crna Gora kao nezavisna država egzistira i u ovoj fazi integracija i poštovanja ukupnih ljudskih prava i sloboda.“
I u Islamskoj zajednici razmatraju Nacrt koji im je dostavilo Ministarstvo za zaštitu ljudskih i manjinskih prava pa će odgovor sa eventualnim sugestijama biti dostavljen u narednih nekoliko dana.
„U ovom momentu kao neko ko pripada Islamskoj zajednici, Mešihatu, odnosno njenom izvršnom organu, ali i kao poslanik u parlamentu, ne bih ulazio u neka konkretnija rješnja i detalje. Sačekao bih da taj ekspertski tim završi rad i da se oglasi nakon čega će se otvoriti malo više rasprave u smislu šta je u tom zakonu iz ugla Islamske zajednice dobro a šta bi trebalo u nekoj daljoj proceduri eventualno izmijeniti“, kaže Suljo Mustafić.
