Rusija je blokirala usvajanje Rezolucije Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija o Srebrenici kojom se osuđuje genocid u julu 1995. godine, koju je predložila Velika Britanija i podržale Sjedinjene Američke Države i zemlje Evropske unije.
Rusija, jedna od pet stalnih članica Savjeta, uložila je veto i time onemogućila usvajanje dokumenta. Deset zemalja glasalo je 'za', a četiri su bile uzdržane među kojima i Kina.
Tekst Nacrta rezolucije o Srebrenici koji nije usvojen u Vijeću sigurnosti
Vijeće najstrožije osuđuje zločin genocida u Srebrenici, kao što je utvrđeno presudama Međunarodnog tribunala i Međunarodnog suda pravde, i sve druge dokazane ratne zločine i zločine protiv čovječnosti počinjene tijkom sukoba u BiH, navodi se uz ostalo u tekstu Nacrta rezolucije o Srebrenici koji nije usvojen u Vijeću sigurnosti UN-a. Kompletan tekst Nacrta rezolucije na engleskom i preveden sa engleskog možete naći OVDJE.
Velika Britanija i SAD su u utorak uveče Ruskoj Federaciji uputile novu, sedmu verziju Rezolucije o Srebrenici, koja u srijedu nije prihvaćena.
Na sjednici Savjeta bezbjednosti ruski ambasador Vitalij Čurkin (Vitaly Churkin) rekao je uoči glasanja da bi usvajanje ove rezolucije bilo kontraproduktivno.
"Britanski nacrt nije konstruktivan i izaziva sukobe, optužuje samo jedan narod. Takav pristup je politički motivisan, nije legitiman i ne služi napretku u Bosni i Hercegovini", rekao je Čurkin.
On je istakao da ovaj dokument neće pomoći postizanju mira. Čurkin je prethodno predložio minut ćutanja za žrtve Srebrenice.
Ruski ambasador je, takođe, naveo da je uloga Savjeta bezbjednosti da se ojačaju temelji mirovnih misija, te je pojasnio da je na istoričarima i sudovima da analiziraju ono što je prouzrokovalo krizu u Jugoslaviji.
Čurkin je kazao da pravda mora pobijediti i da svi zločinci, bez obzira na etničko porijeklo, moraju biti kažnjeni.
Poslije glasanja američka ambasadorka Samanta Pauer (Samantha Power) je rekla da je ruski veto nova "mrlja" na ugledu Savjeta bezbjednosti.
"Kao reporterka u BiH razgovarala sam sa jednom od majki iz Srebrenice koja je tada ukopavala svoje četvrto dijete. Međutim, ona još uvijek traga za svojim petim sinom. Rusijin veto na ovu rezoluciju narušio je istinu za kojom traga ova majka", rekla je Pauer.
Ona je ocijenila da stav prema kojem "poricanje genocida unapređuje pomirenje" predstavlja "ludilo".
"Zašto stalno moramo prepričavati ove užasne ispovijesti žrtava? Pokušavamo da naučimo nešto od svoje kolektivne greške, greške vlada - uključujući i moju Vladu - koje su imale moć da spriječe zločin, a nisu to učinile", kazala je Pauer, te dodala:
"Milorad Dodik je prošle sedmice nazvao genocid najvećom prevarom 20. vijeka. Mi smo čuli ovakve izjave i od onih koji negiraju holokaust i genocid u Ruandi. Pojedinci koriste takve izjave, ponižavaju sebe i vode na pogrešan trag one koje predstavljaju. U Srebrenici se desio genocid. To je zaključak do kojeg su došli i ICTY i ICJ, a na osnovu velikog broja dokaza. Negiranje genocida ne vrijeđa samo žrtve, nego i predstavlja prepreku za pomirenje".
Zamjenik ambasadora Velike Britanije u Ujedinjenim nacijama Piter Vilson (Peter Wilson) izjavio je nakon glasanja o britanskom nacrtu rezolucije o genocidu u Srebrenici da je "zgrožen" ruskim vetom.
Hamond: Neusvajanje Rezolucije je ponižavajuće za porodice žrtava i preživjele iz Srebrenice
Hamond: Neusvajanje Rezolucije je ponižavajuće za porodice žrtava i preživjele iz Srebrenice
"Veoma smo razočarani što je na našu rezoluciju povodom obilježavanja dvadeset godina od događaja u Srebrenici danas stavljen veto", izjavio je britanski ministar spoljnih poslova Filip Hamond (Philip Hamond) nakon neusvajanja rezolucije o Srebrenici u Savjetu bezbjednosti UN.
Hamond navodi da su imali tri cilja: da odaju počast žrtvama genocida u Srebrenici i žrtvama na svim stranama tokom konflikta u Bosni i Hercegovini, da pozovu na pravdu za sve kao i na pomirenje, te da Ujedinjene nacije iz ovih tragičnih događaja izvuku pouke, saopšteno je iz Ambasade Velike Britanije u BiH.
"Rezolucija nije upirala prst krivice ni u koga, niti joj je cilj bio da ponovo izazove bolne podjele. Neusvajanje rezolucije je ponižavajuće za porodice žrtava i preživjele iz Srebrenice. Istinsko pomirenje zahtijeva suočavanje sa činjenicama iz prošlosti na svim stranama i odlučnost da se iz toga izvuku pouke za budućnost. Imamo obavezu prema svima onima koji su u ratu izgubili život, da zajedno radimo na izgradnji sigurne i prosperitetne Bosne i Hercegovine", izjavio je britanski šef diplomatije.
"Ruske akcije kaljaju sjećanje na sve koji su ubijeni u genocidu u Srebrenici. Rusija će morati opravdati svoje ponašanje porodicama više od 8.000 ljudi ubijenih u najvećem zločinu u Evropi od Drugog svjetskog rata", izjavio je Vilson, prenosi AP.
U prijedlogu koji je podnijela Velika Britanija navodi se da prihvatanje tragičnih događaja u Srebrenici kao genocida predstavlja preduslov za pomirenje, te se pozivaju politički lideri na svim stranama da priznaju i prihvate činjenice o zločinima iz prošlosti.
Šef UN za ljudska prava Jan Elijason (Jan Eliasson) rekao je da činjenica da su sve strane počinile zločine ne znači i da su sve strane jednako krive.
U svom obraćanju nakon glasanja, francuski ambasador pri UN-u Fransoa Delatr (François Delattre) pozvao je stalne članice Savjeta da odbace pravo veta kada se raspravlja o pitanjima ratnog zločina i genocida. Delatr je naglasio da nijedna država ne smije imati pravo da blokira osudu zločina u UN.
"Francuska duboko žali što je Rusija uložila veto na rezoluciju. Pošto se bliži godišnjica genocida, trebamo odati poštu ubijenima, te učiniti više kako bismo učili na greškama iz prošlosti", poručio je Delatr.
Savjetu bezbjednosti se putem video-linka iz Ženeve obratio šef UN za ljudska prava princ Zeid Rad Husein (Zeid Ra'ad Zeid Al-Hussein).
"Srebrenica je bila katastrofa za njene stanovnike i izbjeglice koje su se tamo nalazile 11. jula 1995. godine, a takođe i za sve ljude u Bosni i Hercegovini, ali i za UN. To je trauma iz koje se još uvijek može mnogo toga naučiti, s velikom grižnjom savjesti. Za mnoge od nas koji smo služili u UN-u u bivšoj Jugoslaviji u to vrijeme, Srebrenica će ostati još mnogo godina srce koje se svakodnevno slama", poručio je Zeid Rad Husein.
Ruski veto na Rezoluciju o Srebrenici je uvreda za porodice žrtava tog masakra i omešće pokušaje pomirenja zajednica u Bosni i Hercegovini, saopštila je međunarodna organizacija za ljudska prava Amnesty International.
"Masakr više od 8.000 muslimanskih muškaraca i dječaka u Srebrenici, jula 1995. godine otkrio je tragične nedostatke odgovora UN na bosanski rat. Dvadeset godina kasnije nemogućnost Savjeta bezbjednosti da prizna ta ubistva kao genocid, uvreda je uspomene na mrtve", rekao je Džon Dalhuizen (John Dalhuisen), direktor Amnesty za Evropu i centralnu Aziju, navodi se u saopštenju izdatom u sjedištu te organizacije u Londonu.
On je rekao da je ova rezolucija značila mnogo više nego samo priznavanje Srebrenice kao genocida.
"Takođe se radilo o priznavanju hitne potrebe da se obezbijedi pravda za žrtve i dugoročna podrška preživjelima, uključujući one koji su bili izloženi seksualnom nasilju, i razjašnjavanje sudbine više 8.000 nestalih u ratu", dodao je on.
On je rekao da Amnesty pozdravlja to što su Velika Britanija, koja je predvodila pregovore o Nacrtu rezolucije, i druge članice Savjeta bezbjednosti koje podržavaju tekst, ostale čvrste u uvjerenju da je potrebno priznati da događaji prije 20 godina u Srebrenici predstavljaju genocid.
"To je preduslov za pomirenje, a negiranje genocida znači iznevjeriti patnju žrtava i njihovih porodica", pojasnio je Dalhuizen.
