Trgovina oružjem, i legalna i nelegalna, svako malo pomene se u svjetskim medijima i uz neku od država regiona. Ne rijetko se na brojnim svjetskim žarištima u rukama, bilo pobunjenika, militanata ili terorista, pronađe oružje porijeklom sa Balkana, što zaostalo iz sukoba na području bivše Jugoslavije 90-tih, što legalno kupljeno iz takozvanih namjenskih industrija, eufemizam za vojnu industriju zaostao iz bivše Jugoslavije.
Devedesetih su na Balkanu mnoga industrijska postrojenja uništena do te mjere, da se najveći broj njih ni dan danas nije opravio, no to nije slučaj sa namjenskom industrijom. Ona je, ili samo nastavila da funkcioniše, ili se brzometno oporavila, što nije za čuđenje, ako se zna da je uz naftu i modu treći najunosniji posao na svijetu oružje.
Uz to se u istoj mjeri, koliko legalno, često obavlja i nelegalno.
Dešavanja u svijetu i neprekidno otvaranje novih žarišta idu na ruku proizvođačima, kao i legalnim i nelegalnim trgovcima i izvoznicima.
Globalna potrošnja na oružje 1.800 milijardi dolara
Prema podacima Međunarodnog istraživačkog instituta za mir iz Stokholama (SIPRI) globalna potrošnja na oružje u prošloj, 2014. godini, iznosila je 1.800 milijardi dolara, nešto oko 0,4 posto manje u odnosu na 2013. U globalu je neznatno smanjena potrošnja na oružje u Sjevernoj Americi, Zapadnoj i Centralnoj Evropi, te Latinskoj Americi i karipskim zemljama, ali je porasla u Aziji, Oceaniji, Bliskom Istoku, Istočnoj Evropi i Africi. Pet država, koje su izdvojile najviše novca za naoružanje u 2014., su SAD, Kina, Rusija, Saudijska Arabija i Francuska.
Ipak, vojna potrošnja je u SAD u 2014. pala za oko 6,6 posto, što je dio aktuelne redukcije državnog budžeta, dok su Kina, Rusija i Saudijska Arabija nastavile sa značajnim povećanjem vojnih budžeta. Prednjači Saudijska Arabija koja je izdvajanja za vojni budžet u 2014. povećala za 17 posto, što je apsolutni rekord u prošloj godini. Oko 20 država koncentrisanih uglavnom u Africi, Istočnoj Evropi i Bliskom Istoku, potrošile se na oružje više od četiri posto BDP njihovih zemlja u 2014. Treba reći da su samo tri, od ovih 20 država, funkcionalne demokratije, a da je većina ostalih umiješana u vojne konflikte u periodu 2013 - 2014, navodi se u izvještaju SIPRI-ja.
Provjerili smo šta se, kada je riječ o trgovini oružjem dešava u pojedinim državama Balkana, gdje se usput, budi rečeno, i kod samih građana nalaze ogromne količine naoružanja, često nelegalnog. Primjer: Nedavno je Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije izašlo sa procjenom da se između 200.000 i 900.000 komada nelegalnog oružja nalazi u toj zemlji.
Ko kupuje, ko proizvodi i šta, a ko izvozi, i pod kojim uslovima? Na koji je način i kako ta oblast regulisana zakonima država, ima li zloupotreba i kakvih, kao i koliko politički odnosi u globalu utiču na odluke koje se tiču trgovine, isporuka, davanja ili prodavanja oružja određenim zemljama.
Iako ubjedljivo najmanja u regiji, crnogorska vojna industrije, u sedmici na izmaku, našla se u centru medijske pažnje. Informacija Federalne televizije Bosne i Hercegovine o navodnom švercu oružja preko crnogorske državne kompanije Montenegro Defence Industry (MDI), za međunarodnu terorističku mrežu Al-Kaidu, ovih dana skrenula je pažnju medija u Crnoj Gori. Stigao je odlučan demant iz te crnogorske kompanije, ali se neminovno otvorila rasprava o tome ima li neregularnosti i šverca u prometu oružja i vojne opreme u Crnoj Gori? Više detalja ima Dimitrije Jovićević u tekstu "Šurovanjem" do oružja.
U prošloj godini u vojnoj industriji u Bosni i Hercegovini ostvaren je promet od 150 miliona maraka. Za ovu godinu, ako je suditi po ugovorenim poslovima, očekuje se prihod od 200 miliona maraka. U protekle četiri godine, u ovom sektoru broj zaposlenih je povećan za 34 posto. Proizvodnja namjenske industrije već nekoliko godina bilježi konstantan rast i pored proizvodnje električne energije, najuspješnija je grana privrede. Kompanije izvoze u 54 zemlje svijeta, a najveći partneri su SAD, Saudijska Arabija i Turska. Pored toga nisu imuni ni na afere sa nelegalnom trgovinom oružja - navode sagovornici Marije Arnautović u priči Vojna industrija BiH vodeća u regiji.
U prošloj i ovoj godini iz Srbije se izvozilo naoružanje i vojna oprema u 65 zemalja, osim u Libiju, rekli su u Ministarstvu trgovine. Namjenska industrija Srbije, što će reći vojna, posljednjih godina je u ekspanziji, godišnji izvoz vrijedan je stotine miliona dolara, a oružje iz domaćih fabrika kupce ima od Amerike do Jugoistočne Azije. Pojedinosti donosi Zoran Glavonjić u tekstu Vojna industrija u usponu: Oružje iz Srbije u 65 zemalja, u Libiju nema izvoza.